ZDKČeta za spašavanje Zenica uvijek prva na mjestu rudarske nesreće

Četa za spašavanje Zenica uvijek prva na mjestu rudarske nesreće

Spašavanje kolega komorata i izvlačenje na površinu, živih ili mrtvih, zadatak je Čete za spašavanje Zenica, koja je 365 dana u godini spremna za intervencije pod zemljom, a ekipa portala Klix.ba prisustvovala je jednoj od vježbi te vam donosimo detalje obuke.

Svjesni da ulaskom u obrušena okna jamskih prostorija rizikuju i svoje živote, pripadnici Čete za spašavanje u punoj fizičkoj i psihičkoj spremi silaze na intervencije nekoliko stotina metara pod zemlju. Međutim da bi došli do toga, potrebno je da prođu 21-dnevnu obuku teoretske i praktične nastave jednom godišnje, kako bi obnovili postojeće znanje ili kako bi postali članovi Čete za spašavanje.

Prvi stižu na mjesto nesreće

Centralna stanica u Zenici, koja se nalazi u zeničkom naselju Raspotočje, nekoliko desetina metara od jame u kojoj je prije nekoliko godina poginulo pet rudara, mjesto je obuke, ali i 21-dnevnog boravka za polaznike. Ujedno je to i centar za koordinaciju u slučaju svih nesreća u rudnicima, odakle članovi prvi stižu na mjesto nesreće.

Tokom 21-dnevne obuke svi članovi čete svoj dan započinju oko 7 sati ujutro doručkom i kafom, nakon čega slijedi teoretski dio nastave, a u poslijepodnevnim satima imaju pravo na odmor. Dok neki čitaju teoriju za ispit, drugi ipak odmaraju igrajući stoni tenis ili bilijar. Uprkos vremenu za odmor, svaki član čete spreman je i za intervencije u svakom trenutku dana i noći.

Dok teoretska nastava, kako nam je kazao upravnik centralne stanice i magistar rudarskih nauka Nermin Gakić, podrazumijeva podučavanje o nivou pritiska spremnika kisika, načinu rada Dreger opreme, mjerenju toksičnosti jamskih prostorija i slično, praktična nastava podrazumijeva simulaciju jamske nesreće u labirintu gdje članovi čete pod punom opremom težine više od 15 kilograma prolaze kroz osmišljeni scenarij.

“Nekad ranije u smjeni smo imali po devet kolega, članova čete, a sada po četiri iz rudnika Breza, Kakanj i Zenica. Nekad ranije smo imali i rudare iz Bile i Stranjana, ali svaki 21 dan dolazi nova ekipa” izjavio je Gakić te dodao:

“Članovi čete se ovdje upoznaju o ispitivanju i korištenju izolacione opreme, uče o plinovima koji se mogu pojaviti u jami, o sastavu atmosferskog i jamskog zraka, provjetravanju jame, urušavanju, gorskim udarima… Naravno, uče i o organizaciji službi spašavanja, instrumentima za indiciranje plinova. Svaki od 21 dana obuke je nova tema. Naprimjer, jedan dan imamo predavanje o eksploziji ugljene prašine, drugi dan o požarima”, dodaje Gakić.

Kroz četu prošlo više od 1.300 članova

Kroz četu je do danas prošlo 1.360 članova, spremnih i opremljenih za nezgode u kojima se traži njihov angažman.

Centralna stanica za spašavanje se ranije nalazila u Brezi, 1984. godine je donesena odluka da se izgradi zgrada u Zenici, a već u septembru 1986. je počela raditi i bila jedinstvena u bivšoj državi.

Izet Žigić je član čete već pet godina, a u razgovoru za Klix.ba kaže da je boravak u centru već uhodan sistem koji je poznat svima koji dođu na obuku ili obnovu znanja.

“Svakim boravkom ovdje upoznajemo nove ljude, stvaramo nova prijateljstva, a ova edukacija za mene je obavezna zbog toga što već sedam godina radim kao rukovodilac ventilacije u pogonu Stara jama. Upravo zbog odgovornosti posla, veoma bitnog faktora funkcionisanja jame, ovdje sam obučen i spreman za sve situacije”, kaže Žigić koji svoj boravak u centru nije toliko provodio u rekreaciji koliko u obnovi znanja.

Na obuci i kolega preminulog rudara iz Breze

Prije nekoliko dana u jami Kamenici Rudnika mrkog uglja Breza poginuo je jedan komorat, koji je bio radni kolega Jasmina Beširevića, koji se za vrijeme tragedije nalazio na obuci u Zenici. Član Čete za spašavanje je već pet godina, a ovo mu je treća obuka.

“Bili smo kolege s istog pogona. U vrijeme nesreće sam bio ovdje na obuci, ali kolege u Brezi su se angažovale i izvukle povrijeđene, dok jednom kolegi nije bilo pomoći. Ja inače radim na poziciji šefa širokog čela, koordiniram ljudima i smatram da moram biti tu šta god da se desi. Smatram se odgovornim i zbog toga sam član čete već pet godina”, kaže Beširević.

Dodao je da je četa zamišljena po teoretskom i praktičnom dijelu baš onako kako treba, ali da je situacija u jamskim prostorijama drugačija s obzirom na to da su svi spasioci svjesni da rizukuju život.

“Situacija na terenu nije kao u dimnoj komori, na terenu su drugačiji uslovi, životi su nam ugroženi, a ovdje smo svjesni da vježbamo. Međutim, što više znamo, bolje reagujemo u kritičnim situacijama. Raduje nas ipak da svi kopači znaju pružiti prvu pomoć i mogu pomoći kolegama dok ne dođu pripadnici Čete za spašavanje”, zaključio je Beširević.

Odlaskom jedne grupe članova čete s obuke, dolazi druga koja s upravnikom Gakićem prolazi istu teoretsku nastavu i istu vježbu kako bi svi oni što više bili upoznati o opremi i dešavanjima, ali i spremni da pomognu unesrećenima u bh. rudnicima i drugim postrojenjima kompanija koje zatraže njihovu intervenciju.

 

Visoko.co.ba/Klix.ba


Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.

Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.

NAJNOVIJE