Chakrabarti: Stvoriti ekonomiju u kojoj mladi mogu ostvariti snove

Bosna i Hercegovina je ostvarila vrlo značajne pomake i njeni ekonomski parametri pokazuju kontinuiran i pozitivan ekonomski rast i razvoj, rekao je predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić jutros na otvaranju Godišnjeg sastanka Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) 2019. godine u Sarajevu.

On je najprije učesnicima poželio dobrodošlicu u “prelijepu državu Bosnu i Hercegovinu i glavni grad Sarajevo”.

“Dobro došli u zemlju izuzetnih prirodnih resursa, vrijednih i talentovanih ljudi i uspješnih menadžera. Zemlju i grad koji će vam se, sasvim sigurno dopasti, ne samo zbog svoje ljepote i gostoljubljivosti njenih stanovnika, nego i kao prepoznatljivo mjesto razmjene inventivnih ideja i atraktivnih investicionih projekata kao i brojnih poslovnih mogućnosti koje će vam biti predstavljene u toku ove konferencije”, kazao je Zvizdić.

Izrazio je zadovoljstvo zbog činjenice da je BiH, odnosno Sarajevo, domaćin ovog velikog događaja, podsjećajući da će na više od 40 različitih sesija, koje će biti organizirane u narednih par dana, razmijeniti dragocjena iskustva, znanja i vještine sa gostima, istaknutim i dokazanim menadžerima, privrednicima, bankarima, finansijskim stručnjacima, onima koji su bili i jesu, stvaraoci, rukovodioci i implementatori uspješnih ideja, projekata i kompanija.

“Razgovaraćemo o najboljim modelima unapređenja ekonomije u BiH i regionu zapadnog Balkana, o reformama potrebnim za kreiranje pozitivne poduzetničke klime i unapređenje poslovnog okruženja, o najboljim praksama koje će dovesti do povećanja konkurentnosti privrednog sektora, o poticanju domaćih i privlačenju stranih investitora, o pojedinačnim, ali i regionalnim kapacitetima naših prirodnih i ljudskih resursa, o našim ekonomskim i investicionim potencijalima, kao i o mjerama i daljim pravcima djelovanja u cilju rješavanja ključnog makroekonomskog problema čitavog regiona – a to je pitanje otvaranja novih radnih mjesta za mlade osobe kako bi ih zadržali da ostanu živjeti i raditi u svojoj domovini – BiH, ali i na prostoru čitavog regiona koga, posebno u ekonomskom smislu, želimo povezivati i izgrađivati”, naveo je predsjedavajući Zvizdić.

Napomenuo je da je, zbog svega navedenog, i opredjeljenje Vijeća ministara BiH u posljednje četiri godine i bilo usmjereno ka preuzimanje evropske ekonomske i pravne stečevine, održivom ekonomskom razvoju, stabilnosti i prosperitetu naše zemlje.

“Sretan sam što danas mogu kazati da je BiH ostvarila vrlo značajne pomake i da naši ekonomski parametri pokazuju kontinuiran i pozitivan ekonomski rast i razvoj, poboljšanje ukupne ekonomske situacije u našoj zemlji, kao i povećanje nivoa kvalitete i konkurentnosti bosanskohercegovačkih proizvoda i ukupne bh. ekonomije.

Rast GDP je, kao i prethodnih nekoliko godina, i u 2018. godini bio iznad tri posto, i taj trend se nastavio i u 2019. godini, obim vanjskotrgovinske razmjene se u 2018. godini prvi put približio iznosu od 32 milijarde KM, imamo kontinuirani rast izvoza kao ključnog indikatora privrednog razvoja, i po tome smo među vodećim zemljama na zapadnom Balkanu”, kazao je Zvizdić.

Po njegovim riječima, stopa nezaposlenosti pokazuje stalnu tendenciju pada, otvorene su desetine hiljada novih radnih mjesta.

Dodao je da je „naš najznačajniji partner u vanjskotrgovinskoj razmjeni i dalje EU, u koju izvozimo više od 73 posto naših proizvoda, a najvažniji vanjskotrgovinski partneri i ključna izvozna tržišta su: Njemačka, Italija, Austrija, Slovenija, Srbija, Hrvatska i Turska“.

Napomenuo je da je BiH je u 2018. imala rekordnih 800 miliona KM direktnih stranih ulaganja, što je povećanje za oko 50 posto u odnosu na prethodnu godinu, i ono što je najvažnije, činjenica da se taj trend nastavlja i u 2019. godini, „što pokazuje da su brojne reforme koje smo realizirali i one na čijoj realizaciji trenutno radimo polučile rezultat. BiH postaje vrlo atraktivna destinacija za strane investitore iz regiona, EU i cijeloga svijeta“.

“Posebno me raduje da je EBRD-e, kumulativno investirala više od 2,3 milijarde eura u BiH, u više od 160 različitih projekata, od čega se 82 posto odnosi na investicije u infrastrukturu, posebno u transevropski koridor Vc, u koji je EBRD do sada uložila 550 miliona eura. EBRD je u 2018. u BiH uložila 200 miliona eura, što je značajno povećanje u odnosu na 130 miliona eura u 2017. godini. Očekujem da će doći do dalje ekspanzije i da će te investicije premašiti iznos od 300 miliona eura u 2019. godini, ne samo u sektoru ingrastrukture, nego i u jačanu privatnog sektora i razvoju malih i srednjih preduzeća, energetskoj efikasnosti, i zelenoj ekonomiji”, naveo je Zvizdić.

Istaknuo je da je „naša obaveza i naše čvrsto opredijeljenje da ćemo nastaviti s ekonomskim i socijalnim reformama, unapređenju poslovnog okruženja, jačanju vladavine prava i daljoj stabilizaciji političkih i društvenih prilika, jer to smatramo ključnim preuvjetima daljeg ekonomskog razvoja“.

“Mi ćemo i dalje raditi kako bismo BiH učinili konkurentnijom i poželjnom destinacijom. Dosadašnji rezultati su vidljivi, kao što je to npr. konstatovano u analizi Svjetske banke u kojoj je BiH apostrofirana kao država sa najvećom registrovanom smanjenom stopom nezaposlenosti u regionu u prošloj godini, pri čemu sektor usluga bilježe najveći broj novih radnih mjesta.

Dakle, rezultati su vidljivi i procesi idu u pozitivnom smjeru, ali ne možemo kazati da smo u potpunosti zadovoljni. Moramo nastaviti s reformama, moramo raditi još više kako bismo od naše države stvorili mjesto ugodnog življenja i unosnog poslovanja. I to ne možemo uraditi sami – potrebne su nam investicije, posebno u sektore u kojima imamo velike potencijale, potrebna nam je regionalna investiciona platforma, rapidan razvoj i integrisanje novih tehnologija, potreban nam je razvoj transportne, energetske i digitalne infrastrukture”, kazao je Zvizdić.

U svim tim našim planovima, naglasio je on, Evropska banka za obnovu i razvoj je bila, i ostaje, jedan od ključnih oslonaca i faktora budućih procesa izgradnje stabilne i ekonomski prosperitetne BiH.

“Ali, ovo su teme o kojima ćemo govoriti na narednim sesijama, posebno na investicionoj sesiji koja će biti održana sutra, i na kojoj ćemo pozvati sve prisutne investiture i obrazložoti razloge zbog čega trebaju ulagati u BiH. Svima vama želim puno sreće u radu, uz iskrene želje da mnogobrojni današnji i sutrašnji sastanci i događaji budu uspješni i da doprinesu našem zajedničkom cilju, a to je jačanje bosanskohercegovačke ekonomije i ekonomije u našem regionu”, naglasio je Zvizdić.

Na kraju je učesnicima poželio ugodan i prijatan boravak u našoj lijepoj zemlji.

“Nadam se da ćete naći vremena da uživate u bosanskohercegovačkim ljepotama, unikatnom kulturnohistorijskom naslijeđu i ljepotama Sarajeva. I na kraju, još jednom se želim zahvaliti na konstruktivnoj saradnji i snažnom angažmanu EBRD-a u BiH, putem kojeg je implementiran veliki broj važnih infrastrukturnih i drugih projekata od velikog značaja za ekonomsku obnovu i razvoj BiH. Zbog toga mi je čast i zadovoljstvo da u ime BiH kao zemlje domaćina, zajedno s predstavnicima EBRD-a, otvorim Godišnji sastanak EBRD-a za 2019. godinu u Sarajevu”, kazao je Zvizdić.

Chakrabarti: Stvoriti ekonomiju u kojoj mladi mogu ostvariti snove

Predsjednk Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) Suma Chakrabarti, u obraćanju na otvorenju godišnjeg foruma EBRD-a u Sarajevu, podsjetio je da je ta banka prisutna u Bosni i Hercegovini od kraja 1995. godine s brojnim projektima.

U zadnje tri godine, EBRD ulaže deset milijardi eura u zemljama u kojima djeluje, a naglasak je na provođenju kvalitetnih projekata. Jedan od ciljeva je, po njegovim riječima, stvoriti ekonomiju u kojoj mladi ljudi mogu ostvariti svoje snove a ne odlaziti vani, a Bosna i Hercegovina je jedno od poglavlja rada jer EBRD djeluje na tri kontinenta.

Postignuta je bolja koncentracija djelovanja i širenje EBRD-a na manje zemlje, a ne samo na velike.

EBRD je održao status „trostruko A“ dostigavši rekord od 30 milijardi, kazao je predsjednik te među brojnim angažmanima, “vrlo inspirišućim pričama”, koje govore o radu EBRD-a na terenu, naveo ponovno angažiranje u Uzbekistanu i prvu investiciju u Libanonu.

Bez podrške donatora, ništa ne bi bilo moguće, kazao je također i podsjetio na desetogodišnjicu Investicionog fonda za zapadni Balkan.

“Svi moramo stremiti ka istoj viziji, biti konstruktivni i progresivnom, tržišnom orijentiranošću, dati fokus na ekonomiju. Pozivam sve na to”, rekao je Chakrabarti učesnicima godišnjeg foruma EBRD-a u i posebno pozdravio činjenicu što ovom velikom skupu prisustvuju i lideri zemalja iz regiona, a premijeru Sjeverne Makedonije Zoranu Zaevu kazao da bi mu dodijelio Nobelovu nagradu kada bi mogao.

EBRD želi učiniti više u svim regijama u kojima djeluje, “integracija je jedan od naših prioriteta, to je jak alat za proširenje trgovine, koji potiče razmjenu novih ideja i inovacija”, poručio je.

Koridor 5-C je za EBRD jedan od glavnih regionalnih projekata, „sjajna ekonomska prilika za regiju“, kazao je Suma Chakrabarti napominjući da bi Srbija i Kosovo trebalo da unaprijede dijalog jer bi to značilo pozitivan korak ka povezivanju u regionu.

Na otvorenju ovog samita EBRD-a govorio je i Jyrki Katainen, potpredsjednik Evropske komisije za oblast zapošljavanja, rasta i investicija, koji je skup ocijenio značajnim ne samo za Bosnu i Hercegovinu već za cijelu regiju.

“To je jedinstvena platforma da se zemlje zapadnog Blakana predstave kao dobar prostor za poslovanje”, kazao je Katainen.

Đukanović na panelu o Zapadnom Balkanu: Evropeizacija regiona je put bez alternative

Panel o Zapadnom Balkanu u sklopu Godišnjeg sastanka Odbora guvernera Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) na kojem su govorili lideri Albanije, Crne Gore, BiH, Sjeverne Makedonije i Srbije donio je nekoliko zanimljivih ideja, ali su se govornici uglavnom složili s konstatacijom Mile Đukanovića, predsjednika Crne Gore da evropeizacija regiona nema alternativu.

Đukanović je naglasio kako je uvjeren da je najvažnije učvrstiti viziju integracije Zapadnog Balkana u Evropsku uniju.

“Naš region je istorijski zaostao i ta zaostalost je porodila nešto što je ozbiljan problem i što, nažalost, predstavlja reputaciju našeg regiona, a to je manje-više kontinuirana nestabilnost. Da bi izašli iz tog stanja i došli u situaciju da kao odgovorne vlade, odgovorimo onome što je očekivanje naših građana, a to je dostizanje evropskog kvalitete života. Mislim da moramo odabrati put učvršćivanja stabilnosti, dinamičnog ekonomskog i demokratskog razvoja, koji će nas voditi ka sustizanju kvaliteta života u EU”, kazao je Đukanović.

Istakao je da to znači da je jasno da je put evropeizacije regiona, put bez alternative, ali da je za to potrebno da obavimo kvalitetne reforme u “našoj kući i budemo sastavni dio savremene evropske civilizacije”.

“Upozoravam, dva su ključna deficita. Prvi je deficit znanja i moramo taj problem rješavati da bismo makar novim generacijama stvorili uslove da sutra budu konkurentni na tržištu rada ujedinjene Evrope. I drugo moramo razviti infrastrukturu koja će nas povezati s EU. Tu je primarna odgovornost EU.

Dakle, politika EU je dobila novi kvalitet kroz Berlinski proces. Kroz Berlinski proces je otvorena perspektiva infrastrukturne nadogradnje našeg regiona, ali moje je uvjerenje da je tu moguće raditi mnogo brže i mnogo efikasnije savladavati taj nedostajući dio konkurentnosti poslovnog ambijenta Zapadnog Balkana”, rekao je predsjednik Crne Gore.

On je kazao i da su iz ugla njegove zemlje najvažnija realizacija projekata saobraćajne infrastrukture, zahvaljujući kojima će se povezati sa Srbijom i centralnom Evropom te Albanbijom i Hrvatskom. Također, Đukanović je potencirao činjenicu da Crna Gora nudi projekat Međunarodnog centra za održive tehnologije u regionu, kroz koji bi mogli sustići EU na tom planu.

Brnabić: Moramo biti fleksibilniji da bi ljudi mogli slobodno putovati i raditi

Ana Brnabić, premijerka Srbije, smatra da je stalni politički dijalog, posebno o najtežim pitanjima nešto što treba održavati i u šta treba investirati još vremena, energije i resursa.

“Ne možemo biti samo stabilan i predvidiv region. Mislim da je krupnija stvar da nas drugi vide kao stabilne i predvidive. Zato će na trebati duže vrijeme. Kako nas vide treće strane je nešto na čemu trebamo zajednički raditi”, navela je Brnabić.

Ona smatra da je drugi prioritet regiona međusobna povezanost kroz infrastrukturne projekte.

“Drago mi je što je naš autoput Beograd – Sarajevo u fazi da počinjemo gradnju u junu ove godine. To je prvi konkretan korak u provedbi tog projekta. Pored te ključne infrastrukture trebamo razmisliti o energetskoj povezanosti. Trebamo raditi na ujedinjenom energetskom tržištu. Digitalna povezanost je na kraju. Omogućiće nam da budemo region koji ima daleko bolju sredinu za mala i srednja preduzeća”, naglasila je Brnabić.

Izrazila je zadovoljstvo što je u smislu digitalne povezanosti nedavno potpisan regionalni sporazum o roamingu.

“Sljedeće je slobodno kretanje radne snage. Moramo biti fleksibilniji da bi ljudi mogli slobodno putovati i raditi. Sljedeća krupna stvar je uzajamno priznavanje akademskih kvalifikacija. Tu ćemo osigurati pozitivne efekte na probleme odlaska mladih obrazovanih ljudi. Biće više mogućnosti za mlade da ostanu i nađu dobar posao. Kada jednom odu u Zapadnu Evropu izgubili smo ih zauvijek”, kazala je Brnabić i dodala:

“I na kraju, kada politika postane teška i kada ima manje prostora za dijalog onda je pametna stvar da pustimo poslovne ljude da pričaju, a političari da slijede njihov primjer.”

Panel o Zapadnom Balkanu uz prisustvo lidera pet zemalja održava se u sklopu Godišnjeg sastanka Odbora guvernera Evropske banke za obnovu i Razvoj, kojem je od 7. do 9. maja domaćin Sarajevo.

Rama i Zaev na samitu EBRD-a u Sarajevu: Bitno da region djeluje zajednički na tržištu

Premijeri Albanije i Sjeverne Makedonije Edi Rama i Zoran Zaev smatraju da region treba imati jedinstveno tržište i zajednički nastup prema ostatku Evrope, javlja Anadolu Agency (AA).

“Rekao bih da smo u fazi kada se slažemo u vezi s tim šta treba uraditi u regionu. Istovremeno, sve više shvatamo da je to lakše reći nego učiniti”, rekao je Rama na Godišnjem sastanku Odbora guvernera Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u Sarajevu.

Dodao je kako je jasno je da je potrebna uspostava slobodne trgovine na jedinstvenom tržištu, ako se želi raditi regionalno.

“Napori koji se ulažu u tom smjeru naučili su nas da je to opet lakše reći nego učiniti, jer je to druga stvarnost kada shvatate da su najveći problemi u detaljima, sitnicama. Mislim da ne trebamo čekati da postanemo dio EU da bismo imali vlastiti šengenski model u regionu. Za mene nema puno smisla da još uvijek toliko zaostajemo u smislu komunikacija, kretanja i slobode u prostoru. Trebamo imati veće tržište i prostor za različite mogućnosti”, smatra Rama.

Prema njegovim riječima, EU postaje sve više kao Balkan, sve je manje predvidljiva.

“Vrijeme investiranja u mjesta koja su tiha, mirna i predvidljiva je prošlo. Dakle, između različitih i nepredvidljivih realnosti, mi smo najbolji, jer imamo niže poreze i niži trošak radne snage”, kazao je Rama obraćajući se investitorima.

Poručio je da je ulaganje u bilo koju balkansku zemlju dobro. Albanski premijer smatra da je bitno da ovaj region djeluje jedinstveno.

“Naravno, mi moramo proći kroz reforme, moramo postati bolji nakon što smo postali gori. Moramo produbiti vlastite reforme, ne samo u pojedinačnim državama nego u regionu u cjelini. To jeste teško”, dodao je Rama.

Premijer Sjeverne Makedonije Zoran Zaev smatra da “trebamo smanjiti raspone, kako preduzeća tako i građana”.

“Važno je razgovarati o privredi, posebno tokom teškog vremena, u smislu rješavanja političkih pitanja u ovom regionu, zato što su ekonomski aspekti itekako vrijedni i bitni za rješavanje drugih aspekata. Vjerovatno svi mi, predsjednici i premijeri, imamo iste ciljeve, a to je da povećamo konkurentnost naših preduzeća i poboljšamo regionalnu saradnju”, rekao je Zaev.

Jedan od velikih izazova, smatra on, jeste da “imamo zajedničku ponudu za ostatak Evrope”.

“Imamo podijeljene proizvodnje, a ukoliko zajednički nastupimo, onda ćemo moći ponuditi i veće količine proizvoda na tržištu. Imamo mnogo toga na čemu trebamo raditi. Ostatak Evrope će nas više cijeniti ukoliko imamo bolju saradnju između nas”, dodao je Zaev.

visoko.ba/Federalna.ba/agencije