Cimet je jedan od najstarijih poznatih začina, spominje se već 2800 godina prije Krista u Bibliji i u rukopisima na sanskrtu, a prva zabilješka o cimetu dolazi iz stare Kine. Slatkasta mirodija finog mirisa dobiva se iz malog zimzelenog drveta nalik lovoru. Sam začin je njegova kora, oguljena s tankih grančica. Vanjska kora se oguli i baca, a unutrašnja se uvije u štapiće promjera oko 2,5 cm. Na tržište dolazi i mljeveni cimet u obliku praha.
Između 50 i 250 vrsta cimeta dvije su glavne vrste: cejlonski cimet (Cinnamomum zeylanicum) i kasija (Cinnamomum cassia). Kasija je vrsta koja se najčešće nalazi u našim trgovinama, oštre je i peckave arome, snažnog mirisa i niže je cijene od cejlonskog cimeta. Za dobivanje kasije sijeku se cijele grane i mala stabla, što štapićima daje grublju i gušću teksturu. Međutim, smatra se da je pravi cimet cejlonski, koji je svjetlije boje, neobično sladak i nježne, tople i ugodne arome, izrazitog mirisa i finije usitnjen. Podrijetlom je sa Šri Lanke iako se danas uzgaja u većini toplih i vlažnih tropskih krajeva (Cejlon, Indonezija i Indija).
U drevnom Egiptu koristio se kao lijek, aroma u pićima i za balzamiranje, a bio je skuplji od zlata. U srednjem vijeku je uz đumbir bio osnovni sastojak u kulinarstvu. Potrebe su bile tolike da su pokrenule i brojna istraživačka putovanja. Danas je najveći izvoznik cejlonskog cimeta Meksiko, gdje se koristi u napicima kao što je kava, topla čokolada ili čaj.
Zbog visokog sadržaja eugenola i sapola, jakih eteričnih ulja palećeg mirisa i okusa, koristi se kao začin i aroma u brojnim namirnicama. Ulje cimetovca eterično je ulje oštrog palećeg mirisa i gorkog okusa, a dobiva se ekstrakcijom cimetove kore. Služi kao sirovina u izradi arome.
- Energetska i nutritivna vrijednost
Energetska vrijednost 100 g cimeta je velika i iznosi 261 kcal / 1091 kJ. Od toga sadrži 4% proteina, 3,2% masti i 80% ugljikohidrata. Izvrstan je izvor dijetetskih vlakana: 100 g cimeta sadrži ih 54 g.
Od minerala izvrstan je izvor mangana (17 mg, što čini 800% RDA), željeza (38 mg, što čini 270% RDA), kalcija (1228 mg, što čini 120% RDA), bakra (0,2 mg, što čini 26% RDA), cinka (2 mg, što čini 20% RDA).
Od vitamina izvrstan je izvor vitamina C (30 mg, što čini 50% RDA) i vitamina K (31 μg, što čini 30% RDA), a dobar je izvor piridoksina
(B-6, 0,3 mg, što čini 18% RDA) i riboflavina (B-2, 0,2 mg, što čini 11% RDA).
- Ljekovitost
Vanjska kora drveta nema ljekovita svojstva, već samo unutarnji, ružičasto-smeđi dio. U narodnoj kineskoj medicini cimet ima reputaciju kao lijek za prehladu i gripu zbog učinkovitog djelovanja hlapljivih komponenata i toplinskog učinka na organizam, osobito uz čaj i svježi đumbir. Pomaže kod probavnih smetnji (zbog sadržaja tiamina), slabe probave, revitalizira živce i krv.
Istraživanja američkih znanstvenika otkrila su da konzumacija samo pola kašikice cimeta dnevno znatno smanjuje razinu šećera u krvi kod dijabetičara budući da aktivni sastojci kompleksa oligomera katehina i epikatehina cimeta aktiviraju inzulin i djeluju zajednički s inzulinom. Eksperimentalno je dokazano da snižava razinu masti i lošeg holesterola. Cimet ima i fungicidno djelovanje, uništava gljivice i sprječava njihov rast.
U cimetu ima salicilata koji snižavaju temperaturu i imaju analgetsko i protuupalno djelovanje. Istraživanja provedena o utjecajima na krvne pločice (koje uzrokuju grušanje krvi i sprječavaju krvarenje kod fizičkih ozljeda) pokazala su da sastojak cimeta sprječava preveliko grušanje krvi, koje može imati štetno djelovanje.
Prekrasan miris cimeta potiče rad mozga, žvakanje žvakaće gume od cimeta osobito poboljšava pažnju, memoriju prepoznavanja, radnu memoriju i vizualni doživljaj.
Nedavna istraživanja pokazala su da može biti korišten kao alternativa za tradicionalne konzervanse hrane jer njegova esencijalna ulja imaju antimikrobno djelovanje.
Znanstvenici su također ustanovili da cimet smanjuje razinu masnoća i “lošeg“ kolesterola u krvi, pa se stoga preporučuje njegovo dodavanje namirnicama koje svakodnevno konzumiramo, kao što su, npr., kava, voćni sokovi, žitarice, tost.
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.