Cimos Dak: Autentični (jugo)slovenski Citroën koji je naljutio Francuze

Mnoge francuske kompanije, naročito automobilske, pokušale su pronaći mjesto pod suncem na istoku Europe u vrijeme blokovske podjele svijeta.

Tako se i Citroën okušao u bivšoj Jugoslaviji koja je imala poseban položaj među socijalističkim zemljama. Maršal Tito vodio je politiku “nesvrstavanja” što je bio dobar mamac za zapadne industrijalce.

Godine 1959. potpisan je sporazum između koparske firme Tomos i Citroëna o CKD montaži automobile za jugoslovensko tržište. U Kopru – u fabrici koja će ulaskom Iskre u posao 1972. godine promijniti ime u Cimos – proizvodit će 2CV (Spaček), ali i neke kopije ID-a i DS-a (pogotovo u break verziji za ambulante).

Modernizacijom game Citroëna proširena je ponuda “jugoslovenskih verzija” koje su bile slične francuskim (osim GS-a koji će imati okrugla prednja svjetla).

Godine 1981. Cimos je počeo proizvoditi specifičan model po imenu Dak, sličan francuskom Citroën Acadiane. Jugosloveni su napravili svoju van verziju Dyane, a Citroën je čak otišao toliko daleko da je obećao otvaranje globalne mreže ovom modelu.

U cilju smanjenja trošarina za uvozne komponente, Cimos Dak imao je ručno pravljenu karoseriju tovarnog dijela. Pokazalo se da je Citroën potcijenio svog (jugo)slovenskog partnera: Dak je bio bolji, praktičniji i tehnički moderniji od francuske verzije dostavne Dyane.

Uskoro je francuska centrala zabranila izvoz jugoslovenskom Daku što je automobil ograničilo na prostor od Triglava do Đevđelije. Ne samo to, Citroën je uskoro jugoslavenskom partneru prestao isporučivati rezervne dijelove za Dak.

I pored toga, Cimos je uspijevao do 1985. godine proizvoditi svoj Dak, čak i konstruirati još jedan privredni model – pickup Geri (također na bazi Dyane). U periodu između 1981. i 1985. napravljeno je oko 2.200 primjeraka Daka i 900 Gerija, autentičnih jugoslovenskih Citroëna.