Dan bijelih traka u znaku sjećanja na 102 ubijena djeteta Prijedora

Ove nedjelje obilježava se dan sjećanja na 31. maj 1992. godine, kada su pripadnici SDS-a i srpskih policijskih i vojnih formacija naredili da se, s ciljem razlikovanja i prepoznavanja, označe svi pripadnici nesrpskog naroda na području sjeverozapadne Bosne. Mirnom šetnjom kroz centar Prijedora, porodice stradalih i aktivisti, i ove godine podsjećaju na stradanje više od 3 hiljade prijedorskih Bošnjaka i Hrvata.

Krajem aprila 1992. godine SDS je, uz pomoć paravojnih formacija i JNA, izveo vojni puč i preuzeo vlast u Prijedoru. Samo nekoliko dana poslije počeli su i prvi masovni zločini. Posljednjeg dana maja 1992. godine, nesprskom stanovništvu je naređeno da moraju obilježiti svoje kuće isticanjem bijelih čaršafa i da pri izlasku iz kuća oko ruke moraju nositi bijele trake. Bila je to jasna namjera da se obilježe svi oni koji će kasnije biti zatvarani, mučeni, ubijani i progonjeni.

Prema zvaničnim informacijama iz udruženja žrtava, u Prijedoru su ubijeno 3.173 civila, dok je 31.000 ljudi zatočena u logorima u okolini Prijedora. Od kraja maja do kraja augusta 1992. u Prijedoru su ubijena 102 djeteta i 256 žena.

Bijeli čaršavi na prozorima kancelarije Saveza logoraša u BiH

Savez logoraša u Bosni i Hercegovini jutros je izvjesio bijele čaršafe na prozorima svojih kancelarija, u znak sjećanja na 31. maj 1992. godine, kada su pripadnici srpskih policijskih i vojnih formacija naredili da se, u cilju razlikovanja i prepoznavanja, označe svi pripadnici nesrpskog naroda na području sjeverozapadne Bosne.

“Na ovaj način poistovjećujemo se s građanima Prijedora i Sanskog Mosta koji su morali istaći bijele zastave ili čaršafe na svoje domove i izlaziti na ulice s bijelim trakama, sve u cilju kako bi bili obilježeni kao pripadnici onih drugih”, kazao je predsjednik Saveza logoraša u Bosni i Hercegovini Jasmin Mešković.

Također je dodao da je “genocid počinjen i da se niti žrtve niti organizacije koje se bore za prava žrtava niti svi antifašistički nastrojeni građani BiH nikada neće umoriti u ovakvim i sličnim nastojanjima podsjećanja, opominjanja te nastojanjima da isključivo odgovorni budu procesirani”.

“Ovim činom je u svim gradovima sjeverozapadne BiH, po istovjetnom i unaprijed pripremljenom planu, započela implementacija zločina genocida kako su prve dvije faze ovog krivičnog djela upravo razvrstavanje, podjela na ‘nas i njih’ te nametanje grupi određenih ponižavajućih obilježja za razvrstavanje”, poručio je Mešković.

Naglasio je da Savez logoraša u Bosni i Hercegovini učestvuje u obilježavanju ovog velikog dana u cilju njegovanja kulture sjećanja, podsjećanja i opominjanja na sve nevino ubijene i na sve one kojima je isticanje ovih ponižavajućih bijelih obilježja predstavljalo uvod u prisilno i protupravno zatvaranje u formirane logore, mašinerije smrti u kojima su izgladnjivani, mučeni, silovani, ubijani.

Također je pozvao građane u BiH da isticanjem odgovarajućeg bijelog obilježja “govore u ime svih onih koji to danas ne mogu, onih koji su bili žrtvama fašističke politike, i pošalju jasnu poruku da se fašizam i genocid u Bosni i Hercegovini više nikada i nikome ne smije ponoviti, ali niti zaboraviti”.

Dan bijelih traka u Banjoj Luci

Na glavnom trgu u Banjoj Luci danas je grupa građana uličnom akcijom obilježila “Dan bijelih traka”, simboličnim opasavanjem svih okupljenih jednom bijelom trakom.

Šutnja je, uz nošenje bijelih traka, bila način da odaju počast žrtvama rata koje su prije 23 godine nedužno stradale u Prijedoru.

Jedan od učesnika ove akcije Srđan Šušnjica kazao je da su ovu akciju upriličili u Banjoj Luci povodom 31. maja 1992.godine kada su “vlasti RS-a naredile nesrpskom stanovništvu tadašnje općine Prijedor da bijelim trakama obileže svoje kuće i domove i tijela, kao jednu vrstu formalizacije etnofašizma koji se tada dešavao”.

“Ovo je, ipak, akcija običnih građana kojom se želi vratiti dignitet i dostojanstvo žrtvi, ime i prezime, a ne njeno nacionalno opredjeljenje”, naglasio je on.

Ovom akcijom, također, žele da ukažu da su, kako je naveo, žrtve stradale samo zato što su bili nesrbi u kampanji etničkog čišćenja, genocida i nacionalne homogenizacije u RS-u.

Šušnjica je dodao da sva svjedočenja koja su dostupna u Haškom tribunalu i u ozbiljnim istraživačkim radovima demantuju ignoranciju koju građani Banje Luke ispoljavaju, a što je na jedna način bio slučaj i danas.

“Meni je žao, ali vjerujem da se građani Banje Luke mogu suosjećati na način da nema nacionalne retorike”, naveo je on.

Ispred Katedrale bijele trake za građane Sarajeva 

Aktivisti grupe “Antidayton” danas su u Sarajevu ispred Katedrale Srca Isusova građanima dijelili bijele trake u znak sjećanja na stradanje nesrpskog stanovništva Prijedora i njegove okoline, koje se dogodilo na današnji dan prije 23 godine.

Osnivač grupe “Antidayton” i organizator današnjeg događaja Nihad Aličković istakao je da je obilježavanje Dana bijelih traka bitno kako bi se istina zadržala u javnosti te da se nikad ne zaboravi.

– Zaborav je naš najveći neprijatelj i protiv njega se borimo i ovim putem, a uz to odajemo počast ubijenim civilima Prijedora – kazao je Aličković.

Naglasio je da je za ovaj zločin do sada procesirano više od 28 ratnih zločinaca, ali smatra da ih ima još više od 200 koji bi također trebali biti procesirani u narednih nekoliko godina.

Dodao je da je napravljeno 3.176 bijelih traka, u čiju je izradu utrošeno preko 50 metara platna, a sve to finansirali su Udruženje Sarajlija Čikaga i BH Radio.