Dan sjećanja na žrtve ustaškog zločina u Donjoj Gradini

U Donjoj Gradini, u Bosni i Hercegovini, danas je obilježeno 75 godina od proboja logoraša iz ustaškog logora Jasenovac i Dan sjećanja na žrtve ustaškog zločina-genocida u ovom koncentracionom logoru i njegovom najvećem stratištu Donjoj Gradini, javlja Anadolu Agency (AA).
Zbog pandemije koronavirusa, obilježavanju Dana sjećanja prisustvovale su zvanice, predstavnici institucija Bosne i Hercegovine i entiteta Republika Srpska, a za razliku od prethodnih godina, izostalo je prisustvo učenika osnovnih i srednjih škola i građana.

Na početku obilježavanja služen je parastos i pomen za nevino stradale žrtve srpskog naroda, a emitovane su videoporuke molitvi koje su za stradale pripadnike jevrejskog i romskog naroda pročitali rabin Isak Asiel i član Svjetskog parlamenta Roma Dragoljub Acković.

Na grobnom polju “Topole” u Spomen-području Donja Gradina vijenac su položili Milorad Dodik, predsjedavajući predsjedništva BiH, Zoran Tegeltija, predsjedavajući Vijeća ministara BiH, Željka Cvijanović, predsjednica RS-a, Radovan Višković, predsjednik Vlade RS-a, Nedeljko Čubrilović, predsjednik Narodne skupštine RS-a, a cvijeće su položili Johann Sattler, šef Delegacije Evropske unije u BiH, članovi Vlade RS-a, ambasadori i predstavnici ambasada i mnogih udruženja.

Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH, rekao je da je od proboja logoraša prošlo mnogo godina, a želja komunističkih vlasti da sakriju priču o Jasenovcu nije uspjela, kao “ni želja da se svi Srbi pobiju na ovom mjestu i mnogim drugim stratištima”.

“Nisu uspjeli naprosto zato što evo mi svjedočimo taj neuspjeh svojim prisustvom ovdje i na mnogim drugim mjestima jer da jesu nas ne bi bilo ovdje”, rekao je Dodik.

Dodik je istakao da je Јasenovac u Hrvatskoj samo dio stradanja i teške istorije u 20. vijeku, koji je prepolovio srpski narod.

Poručio je da se u Donjoj Gradini ne okupljaju samo da bi odali poštu stradanju pojedinaca, nego da bi odali poštu stradanju naroda.

“Ne dolazimo da bi se zavjetovali na nove sukobe i ratove, mi ovdje dolazimo da bi se zavjetovali na mir, na mir koji želimo svima, svim ljudima”, rekao je Dodik.

Naglasio je da su u istoriji naučili da samo tamo gdje Srbi imaju državu, imaju i slobodu i izbjegnu stradanje, a gdje to nije bio slučaj Srbi su masovno stradali.

Rekao je da svaki put kada dolazi u Donju Gradinu prisjeti se priča preživjelih o tome šta se dešavalo, između ostalog, o tome da je “ustašama zabava bila da malo dijete bace u vis i dočekaju na bajonete”.

“Sjećanje na Jasenovac na sva stradanja moraju da ostanu dio naše kulture sjećanja, ne u smislu da pozivamo na osvete, na rat, već na sjećanje koje će spriječiti rat i stradanje ljudi bez obzira ko oni bili”, kazao je Dodik.

Željka Cvijanović, predsjednik RS-a, u svom obraćanju rekla je da je preživio svaki deseti učesnik proboja logoraša iz Jasenovca, a da je zahvaljujući hrabrosti posljednjih logoraša strašna istina o logorima smrti ugledala svjetlost dana.

“Od tada pa sve do danas za srpski narod sjećanje na Jasenovac predstavlja najveću bolnu ranu ali i najvažniju istorijsku lekciju koju smo dužni da učimo, pamtimo i da prenosimo na buduće generacije”, rekla je Cvijanović i dodala da se okupljanjem na ovom stratištu pokazuje i da je život odnio pobjedu nad smrću.

Podsjetila je i da će u istoriji ostati zabilježeno da su se i “po zlu čuveni nacisti zgražavali nad svirepim metodama koje su ustaški zločinci primjenjivali tokom masovnih egzekucija”.

U obraćanju novinarima Radovan Višković je rekao da cilj da se na ovom mjestu izgradi memorijalni centar, a da će RS sa Srbijom nastaviti da obilježava stradanje.

“Ovdje se nema šta reći i sve što se kaže ne može umanjiti zločin koji se dešavao i sve ono šta su ti ljudi trpili. Danas poslije 75 godina ne možemo da zamislimo kroz šta su sve ti ljudi prolazili”, kazao je on.

Sistem koncentracionih logora Jasenovac predstavlja najveće stratište u Drugom svjetskom ratu na teritoriji nekadašnje SFR Jugoslavije. Prema procjenama stručnjaka, u periodu između 1941. i 1945. godine u tom logoru ubijeno je oko 700.000 ljudi, najviše Srba, Jevreja i Roma. Među stradalima, za 1.337 dana postojanja logora Jasenovac, bilo je 20.000 djece. Logor Donja Gradina oformljen je 1942. godine u sistemu ustaškog logora Jasenovac, a bio je aktivan sve do završetka Drugog svjetskog rata, 1945. godine, i sloma Nezavisne države Hrvatske.

Visoko.co.ba/federalna.ba