“Meni su se prilično rano dogodile sve te lijepe stvari u životu – od Oscara do sedmog igranog filma. To je za naše uvjete skoro pa nemoguće. Ja sam u tom nekom rediteljskom svijetu ‘mladi ka srednjim godinama’ reditelj i zaista je lijepo kada sa 48 godina iza sebe imaš sedam filmova za koje ljudi znaju i o kojima pričaju. Ja se uvijek iznenadim jer ne doživljavam sebe kao nekog reditelja, ali prija čovjeku kada neko prati njegov rad. Mnogo mi je važnije da neko zna moje filmove nego da se ja fotografišem za novine i nešto pričam”, rekao je Tanović za Klix.ba koji, zaista, rijetko daje intervjue.
Iako iza sebe, osim Oscara, ima brojne nagrade i druga međunarodna priznanja, slava mu nikada nije udarila u glavu. Ističe da ga to nikada nije zanimalo i priča nam kako mu se često dešava da ljudi tek nakon razgovora s njim skontaju ko je jer ne znaju kako izgleda.
“Mene slava nikada nije zanimala i mislim da čovjek koji želi biti slavan mora raditi na tome. Ja imam lijep život, putujem po svijetu, profesionalci znaju ko sam, imam publiku koja prati ovo što radim i šta čovjek još može poželjeti? Ja se ne bavim zabavom, već ozbiljnim temama. Čini mi se da je to u današnjem svijetu velika stvar”, rekao je.
Živim u svom balonu
Svojim filmovima, kaže, govori svijetu ono što ima za reći i ne smatra da to treba dodatno objašnjavati. Njegov posljednji film “Smrt u Sarajevu” zapravo je metafora stanja u bh. društvu.
“Mi živimo u glavnom gradu u kojem nema vode, a pri tome u Sarajevu ne možeš zakopati temelje bez ispumpavanja vode. Toliko o nama samima. Ne znam, ne dopada mi se mnogo stvari kada izađem iz svog malog balona”, rekao je.
Dodaje kako svakom pametnom čovjeku veoma brzo postanu jasna dešavanja u bh. društvu.
“Jutros čitam da je Čović negdje izjavio kako želi da BiH uđe u NATO i da se ubrza MAP, a sedam dana prije toga smo ga gledali kako klima glavom sa Dodikom koji je upravo izjavio da RS neće u NATO. Dakle, on jednostavno u svakoj prilici ogrne kaput koji mu treba i tako već godinama. U bilo kojoj normalnoj državi bi ga zaustavili i pitali odakle njemu kuća od tri miliona u Mostaru, samo kod nas ne. Ali dobro, biraju ga ljudi pa ako je njima dobro onda super”, rekao je.
Društveno-politička situacija u BiH najmanje je sjajna za kulturne radnike. Iako je film naš najbolji kulturni izvozni proizvod, zbog nepostojanja Zakona o kinematografiji u našoj državi snima se sve manje filmova. Sredstva se odavno dodjeljuju po nacionalnom ključu zbog čega je grupa kulturnih djelatnika nedavno tužila federalnu ministricu kulture Zoru Dujmović.
“Ministrica kulture na federalnom nivou je žena koja se ranije bavila socijalnim politikama i koju niko nije vidio posljednje četiri godine. Ona je uništila sve što je mogla uništiti, a prije nje je na toj funkciji bio Kaplan kojem je jedina referenca to što ide u džamiju. Tužno je što moramo dolaziti do takvih tužbi. Mi smo mala zemlja u kojoj svako svakoga mrzi jer misli da onaj drugi ima više i bolje – zato ja živim u svom balonu”, rekao je.
Filmovi kao rezultat inata
Ipak, Danis smatra da nas ne koči nacionalizam, već idiotizam.
“Oni da su pravi nacionalisti oni bi svoju kulturu podržavali i stavljali na prvo mjesto. Kod nas je to idiotizam, odnosno futavizam. Neki dan Izetbegović izjavljuje kako ne zna zašto ne prave film o herojima BiH, a pri tome ministar iz njegove vlade ima prijedlog zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama koji već tri godine stoji zaključan u ladici. Kada sam odlazio u Berlin rekao mi je da će usvojiti taj zakon ako se vratim s nagradom i to je kretenizam jer on to treba uraditi zato što mu je to posao. Na kraju krajeva, mi smo došli s nagradom, a on se nikada nije javio. S jedne strane nešto izjavljuješ, a s druge ne radiš ništa da se stvari promijene. Mislim da onaj ko na sljedećim izborima bude glasao za SDA ili HDZ treba ozbiljno pregledati glavu”, rekao je.
Podsjeća da se u BiH snima sve manje filmova i naglašava da će se taj trend nastaviti.
“Filmove će raditi ljudi koji imaju internacionalne karijere. Strašno je to neshvatanje važnosti snimanja filmova. Pritom se opet vraćamo na onu priču da ljudi koji trebaju doći u Sarajevo da snimaju filmove idu negdje drugo jer im je jeftinije, bolje i pametnije. Sve bi to riješio jedan zakon. Za svaku marku koju sam dobio za film, donio sam najmanje četiri koje su se ovdje potrošile. Kako im nije jasno da će im se, ako ulože milion u fond, vratiti pet. Sarajevo je nekad bilo centar kulture jer se u kulturu ulagalo”, rekao je.
No ipak, priznaje, život u Sarajevu u kojem živi posljednjih jedanaest godina ima i brojne prednosti.
“Ima Sarajevo svoju ljepotu, još uvijek tu ima veoma pametnih i pristojnih ljudi. Dok sam živio u Parizu ja sam život provodio u autu. U Sarajevu ti je sve blizu i nema tog konstantnog pritiska kao kad si vani. Ljudi stalno pričaju kako odu, zarade i kako je vani bolje. Istina, mnoge stvari van ovih granica su bolje, ali ne znam da li je, kada to staviš u kontekstu svog života, život koji bih nekome poželio. Sad kada odem u Pariz ili New York poludim od gužve i ludila. Valjda čovjeku više prija taj mir što je stariji. Samo da se ljudi hoće malo promijeniti”, rekao je.
Odustao od filma “Invisible”
Trenutno završava kratki film “Iskušenje” koji je snimio po scenariju koji je napisao kada je imao dvadeset godina. Od rada na filmu “Invisible” je odustao jer je snimanje dva puta bilo pomjereno.
“Čuo sam se tad s Cliveom Owenom koji je imao ponudu da radi neki drugi film. Pitao me je koliko je sigurno da radimo na ovom, a ja sam mu rekao da ide raditi drugi film jer ću se ja vratiti svojoj kući. Bio sam dva mjeseca u Londonu i dojadilo mi je to. To su američki producenti koji su kasnili sa snimanjem jednog filma sa Johnnyjem Deppom i zbog toga nisu mogli preći na ovaj film. Kad sam vidio da bi se to moglo još odgađati i da ću morati ponovo raditi kasting, odustao sam”, rekao je.
Iako ne voli unaprijed govoriti o budućim projektima, otkrio nam je da na proljeće želi raditi seriju van granica naše države.
“Imam scenarij za priču o Hagadi i vidjet ćemo kako će to ispasti. Nažalost, to je još jedan primjer apsurda jer će to biti sarajevski film na engleskom jeziku. Nemoguće je i zamisliti da ćemo ga isfinansirati u BiH”, rekao je Tanović na kraju razgovora.
klix.ba/visoko.ba
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.