Degan: Ako se ispoštuju standardi gradnje, Pelješki most neće ugroziti suverenitet BiH

VIJESTI.BA: Gradnja Pelješkog mosta otvoreno je pitanje između BiH i Hrvatske. Hrvatska je dobila novac, no ugrožava li gradnja ovako planiranog mosta suverenitet BiH?

DEGAN: Prema mom mišljenju, gradnja mosta ne ugrožava suverenost BiH. Međutim, krivica postoji na obje strane. Duboko sam uvjeren da je bilo potrebno ratificirati sporazum Tuđman – Izetbegović, jer je on pravedan za obje strane i zasnovan je na međunarodnom pravu. Pored toga, sada bi bilo potrebno riješiti pitanje gabarita Pelješkog mosta. Mislim da su zadovoljeni zahtjevi BiH kada je u pitanju luka Neum, stoga bi trebalo staviti na papir ono što je već riješeno.

VIJESTI.BA: Podsjetite nas šta podrazumijeva sporazum Tuđman – Izetbegović.

DEGAN: Zajednička granica između BiH i Hrvatske dugačka je 1.001 kilometar. Kopnena granica je utvrđena, niko je ne osporava, a koliko mi je poznato, većim dijelom izvršena je i demarkacija te granice na terenu. Problem je ostala luka Neum, zbog toga što su ga pojedinci u Hrvatskoj, koji ne znaju ništa o međunarodnom pravu, zloupotrebljavali zbog političkih razloga.

VIJESTI.BA: Šta Vi mislite gdje bi trebala biti granica kod Neuma?

DEGAN: Prema mom mišljenju, crta sredine između dijela teritorije BiH sa Neumom koji izlazi na more i Pelješca je najbolja. Veliki Školj, Mali Školj i vrh poluotoka Klek, koji su navodno prema katastarskim općinama nekada pripadali Hrvatskoj, ne igraju veliku ulogu.

Treba se držati onoga što u tom sporazumu piše i što više od 20 godina obje države privremeno primjenjuju. Dakle, on ima dubokih korijena u praksi.
Pročitao sam nedavno da pojedini ljudi i u Neumu i na Pelješcu tvrde da su vlasnici dva školjića. To ne igra nikakvu ulogu. Nikada se granica između država nije mogla određivati prema nečijoj njivi. Ako su ti ljudi iz Hrvatske, ostaju građani Hrvatske, a porez će, ako ga bude, plaćati BiH, odnosno Neumu. Koliko mi je poznato, velika većina stanovnika Neuma su Hrvati.

Kada bi se sve to poštovalo, ne bi bilo teško sklopiti poseban sporazum u vezi sa prolaskom brodova ispod Pelješkog mosta na putu i u Neum i iz Neuma. Tu ne bi bilo velikoga problema i trebalo bi uzeti one gabarite mosta o kojima dogovor već postoji.

Prema mojem mišljenju, potrebno je boriti se za puni teritorijalni integritet BiH kao države i članice UN. To je zadatak svakog patriote iz BiH. U takvom ozračju brzo i lako bi se postigao i sporazum u pitanju.

VIJESTI.BA: Bh. strana tvrdi da se most ne bi trebalo da gradi dok se ne utvrdi granica sa Hrvatskom na moru. Pozivaju se na Konvenciju UN-a o pravu mora, u kojoj se navodi da se na izlasku na otvoreno more ne smije graditi nikakav objekt, podvodni tuneli, vještačka ostrva i slično.

DEGAN: To nije sasvim točno. U dijelovima mora poput ovoga važi načelo neškodljivoga prolaska svih vrsta brodova i pod svim zastavama To je Hrvatska prema toj Konvenciji dužna da poštuje. U članku 60. stavku 7. Konvencije o pravu mora doslovno se predviđa: „Umjetni otoci, uređaji, naprave i sigurnosne zone oko njih ne smiju se postavljati tamo gdje mogu ometati upotrebu priznatih plovnih putova bitnih za međunarodnu plovidbu.“

VIJESTI.BA: Možete li nam pojasniti suštinsku razliku između slobode plovidbe i neškodljivog prolaza?

DEGAN: Neškodljivi prolazak primjenjuje se na dijelovima teritorijalnog mora, a sloboda plovidbe vrijedi za otvoreno more. Danas nemamo prostora otvorenog mora ni u cijelom Mediteranu, uključujući Jadransko more, ni u Crnom moru, niti u Baltičkom moru. Režim otvorenog mora važi samo za neke oceane, ali ne i za sve njihove dijelove.

Na prostorima gdje je nekada bio režim otvorenog mora, svaka zemlja naknadno je stekla epikontinentski pojas koji obuhvata morsko dno i podzemlje. Svaka od tih država ima pravo proglasiti iznad njega gospodarski pojas. No, to ništa ne mijenja, jer se u stvarima poput slobode plovidbe, neškodljivog i tranzitnog prolaza, gospodarski pojas se tretira kao otvoreno more.

VIJESTI.BA: Može li se ovo porediti sa slučajem Piranskog zaliva, tačnije arbitražom između Slovenije i Hrvatske?

DEGAN: To je upravo onaj koridor koji je dodjeljen Sloveniji arbitražnom presudom, i koji važi za one prolaze koji spajaju teritorijalne vode sa otvorenim morem ili sa gospodarskim pojasom.

VIJESTI.BA: Mislite li da BiH treba da dopusti gradnju mosta?

DEGAN: Da, treba dopustiti, ali ako se poštuju standardi za gradnju mosta. Sve to treba činiti u dobroj vjeri-bona fide. Isto tako treba da se Hrvatska ponaša prema BiH. Ako netko misli da ima neko pravo ne smije da pakosti. Toga smo imali sa Slovenijom jako mnogo. Mada sa Slovenijom nije isti slučaj jer tamo imamo drugih nesporazuma oko Piranskog zaljeva.

Ali propisi za koridor koje je Slovenija navodno dobila na Sjevernom Jadranu mogli bi se primijeniti i na plovidbu do luke Neum i iz nje. U koridoru su potvrđena prava Slovenije i drugih zemalja na prolaz, prelijetanje i polaganje cjevovoda. U svim drugim pitanjima, napore glede isključivoga prava na istraživanje i iskorištavanje živih i neživih prirodnih bogatstava, prava Hrvatske su neokrnjena.

Razgovarala: Aleksandra Tolj

vijesti.ba/visoko.ba