Delegati Doma naroda PSBiH nezadovoljni pravosuđem

Delegati Doma naroda Parlamentarne skupštine odbili su k znanju primiti godišnje izvještaje Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) za 2017. i 2018. godinu, a tokom rasprave mahom su delegati ukazivali na brojne probleme unutar pravosuđa općenito.

Delegat Kluba Srba Mladen Bosić (Srpska demokratska stranka – SDS) pozvao je na uspostavljanje veće kontrole u pravosuđu kako bi se osiguralo da ne budu pod kontrolom politike ili drugih interesnih grupa.

Za njega je zloupotreba pravosuđa veća nego u drugim oblastima te je podsjetio da je Predstavnički dom imao 2018. godine posebnu sjednicu, a tada je zaduženo da se u roku od dva mjeseca donese novi zakon o VSTV-u no to se nije dogodilo i niko ništa nije uradio.

– To znači da ne postoji politička volja da se riješi stanje u pravosuđu – kazao je istovremeno ocjenjujući da je upravo pravosuđe uvjerljivo najveći problem BiH te smatra da bi sve bilo drugačije i dok se to ne promijeni nema šanse da BiH ima bolji i napredniji sistem.

Dopredsjedavajući Doma iz Kluba Bošnjaka Bakir Izetbegović podvukao je da je nepristrastno i nezavisno pravosuđe potrebno BiH, te da sudije i tužioci moraju biti osobe od neupitnog integriteta i povjerenja, ali smatra da u bh. pravosuđu to nije tako.

Problematizirao je i nacionlanu zastupljenost u pravosudnim institucijama, pitajući da li je moguće da iz nekog naroda nema kompetentnih ljudi da budu na tim mjestima, upozoravajući na nezastupljenost Bošnjaka na rukovodećim mjestima u državnim pravosudnim institucijama.

Delegat Kluba Srba Sredoje Nović (Savez nezavisnih socijaldemokrata – SNSD) kao pitanje koje treba promijeniti naveo je proceduru primanja k znanju izvještaja jer smatra da je to odlična floskula da se na političkoj sceni sukobljavaju političke strukture u borbi za pravosudne rukovodioce.

Mišljenja je da generalno nema dijaloga unutar BiH o brojnim temama pa tako ni o pravosuđu, ocjenjujući da je u toj oblasti potrebna cjelovita i sveobuhvatna reforma, ali da se ona provodi na bazi struke.

Zanima ga, kaže, i odnos pravosuđa, posebno tužilaštava i policije, jer nikada nije bilo više sukoba između policijskih struktura i javnih tužilaštava nego je to sada slučaj.

Delegat Kluba Bošnjaka Munib Jusufović (Savez za bolju budućnost – SBB) kaže da je za stanje u pravosuđu odgovorana i međunarodna zajednica, ali za njega je najvažnije da pred zakonom svi budu isti jer sada bi svi mogli izraziti nezadovoljstvo tim sistemom upravo zbog nejednakosti.

Delegat Kluba Hrvata Zlatko Miletić (Demokratska fronta – DF) iznio je podatak da sigurnosne agencije potroše oko 220 miliona KM, ali statistike o broju riješenih predmeta nije na zadovoljavajućem nivou.

– Ne mogu da razumijem da ne možemo riješiti ubistva dva mladića Davida Dragičevića i Dženana Memića. Moraju se osmisliti mehanizmi pozitivnog uticaja na vaš rad – dodao je.

Pozvao je VSTV da se bori za nezavisnost, što se generalno najviše zamjera pravosudnom sistemu, a potrebno je ističe osigurati mehanizme za pozivanje na kolektivnu i pojedinačnu odgovornost.

I Miletić kao i drugi delegati pitali su da li VSTV radi na izradi novog zakona o VSTV-u ili to rade u saradnji s Ministarstvom pravde kako bi se ta tematika pokrenula s mrtve tačke.

Delegat Kluba Hrvata Bariša Čolak (Hrvatska demokratska zajednica – HDZ) smatra da je odgovornost za stanje u pravosuđu i na zakonodavnim organima bez obzira šta ko o tome mislio.

Nakon delegatske rasprave obratio se predsjednik VSTV-a Milan Tegeltija koji tu dužnost obavlja već šest godina, kazavši da se o svemu treba razgovarati jer je odgovornost na VSTV-u i njemu kao rukovodiocu te institucije, ali je i na parlamentima i izvršnoj vlasti.

Mišljenja je da se samo u partnerstvu može unaprijediti sistem, ocjenjujući da je pravosuđe daleko od savršenog te da kakvo god da je postoji prostor za unapređenje.

– Budžet Suda BiH je daleko najveći od ostalih sudova, uvjeti rada su na evropskom nivou, a sudovi u entitetima rade u lošijim uvjetima i bave se građanskim i upravnim stvarima i imaju mnogo veći broj predmeta, dok se Sud BiH bavi složenijim predmetima – pojasnio je.

Odgovarajući na pitanja o reviziji Zakona o VSTV-u, podsjetio je da je 2017. godine dostavljena inicijativa za izmjene zakona predviđene su i izmjene u smislu odgovornosti, ali naglašava da u konačnici parlament donosi zakon.

Za odnos pravosuđa i policije kazao je da je jedan od najvažnijih i istovremeno je najveći problem krivičnog gonjenja i borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala kazavši da je ta veza oslabljena, a krivica je na obje strane.

Govoreći o procesuiranju ratnih zločina podvukao je da je za njega svaki zločin zločin, a svaka žrtva je žrtva te sve žrtve i zločinci trebaju biti isto tretirani, zaključujući da je to jedini princip koji on zastupa.

Dom naroda podržao povećanje plata vojnicima u OS BiH
Delegati Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine podržali su na današnjoj sjednici u Sarajevu izmjene Zakona o platama i naknadama kojima će se osigurati povećanje plate vojnicima i podoficirima Oružanih snaga BiH s najnižim koeficijentom za obračun plate.

Vojne osobe u kategoriji vojnika i podoficira imaju najniži koeficijent za obračun plaće, a u ukupnoj vojnoj strukturi profesionalnih vojnih osoba čine 80 posto ljudstva, te bi se izmjenama trebao poboljšati njihov materijalni status i zaustavili negativni trendovi da oni napuštaju Oružane snage BiH.

Razmatrajući odnos profesionalnih vojnih osoba prema ostalim kategorijama koje su obuhvaćene Zakonom o plaćama i naknadama u institucijama BiH utvrđen je značajan nesrazmjer u visini koeficijenata za obračun plaće ostalih zaposlenih u odnosu na profesionalne vojne osobe.

Raspon kretanja koeficijenata prema dosadašnjem zakonu je od početnog koeficijenta 1,12 za čin vojnika do koeficijenta 2,96 za najviši oficirski čin brigadira. Za policijske službenike taj raspon, prema posljednjim izmjenama Zakona o plaćama i naknadama, je od 1,29 za čin policajca do 3,55 za čin glavnog inspektora.

Za državne službenike od mjesta stručni saradnik, koji ima koeficijent od 2,10 do 2,37 (rang potporučnika kao početni oficirski čin ima koeficijent 1,90), do mjesta šefa odjela koji ima koeficijent u rasponu od 3,25 do 4,25 (rang brigadira koji ima 2,96).

Uzimajući u obzir da su u policiji i državnoj službi u istom rangu s vojnicima, podoficirima i oficirima, te da obavljaju iste ili slične poslove, u postojećem zakonu očit je disparitet u koeficijentima vojnika u odnosu na policajce i državne službenike, a na štetu profesionalnih vojnih osoba, navodi se u obrazloženju.

Izmjenom Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH, kojom se određuju novi koeficijenti za vojnike i podoficire, djelomično bi se poboljšao materijalni status najugroženijih kategorija u Oružanim snagama BiH.

Odbijeno uspostavljanje odgovornosti za negiranje genocida i ratnih zločina
Delegati Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine odbili su dopune Krivičnog zakona BiH, kojim bi se uspostavila odgovornost za osobe koje negiraju genocid i ratne zločine, a koje je predložio delegat iz Kluba Hrvata Zlatko Miletić (DF).

Miletić je predložio da se uspostavi i odgovornost za institucije koje donose odluke o dodjeli priznanja, nagrada i privilegija presuđenim ratnim zločincima ili odluke o imenovanju javnih objekata po presuđenim ratnim zločincima osuđenim pravosnažnim odlukama Međunarodnog suda pravde, Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju ili domaćeg suda.

Tom zakonskom dopunom utvrdila bi se pravna i krivična odgovornost osoba koje negiraju ili ne prihvataju presude međunarodnih i domaćih sudova nadležnih za krivična djela ratnog zločina ili zločina protiv čovječnosti

Protiv zakona glasalo je svih pet delegata Kluba Srba te četiri delegata iz Kluba Hrvata, dok su predlagač Zlatko Miletić i svih pet delegata Kluba Bošnjaka glasali za ovako predložene dopune Krivičnog zakona.

Odbijen Bećirovićev prijedlog dopune Izbornog zakona
Delegati Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH odbacili su danas u Sarajevu Prijedlog zakona o dopuni Izbornog zakona BiH, koji je u parlamentarnu proceduru uputio bošnjački delegat Denis Bećirović.

Prijedlog je odbijen bez rasprave i prihvaćen je negativan izvještaj Ustavnopravne komisije.

Bećirović je predlagao ukidanje prava da na izborima budu birana lica koja su izdržala kaznu Haškog tribunala ili domaćeg suda za ratni zločin.

On je to danas i ponovio na sjednici Doma naroda u uvodnom izlaganju.

“Mislim da je naš zadatak da vratimo povjerenje građana u institucije BiH i da usvajanjem zakona pokažemo da smo spremni da krenemo prema EU”, pojasnio je Bećirović.

visoko.ba/federalna.ba/Fena