Dino Mustafić: Političkoj eliti umjetnost je dosada, nelagoda i bespotrebni luksuz

Malograđanština, lažni moral, erotika, fašizam svake ideologije, duštvena neosjetljivosti na različitost i pokušaj redukcije slobode odavno su teme i preokupacija istaknutog bh. reditelja Dine Mustafića u pozorištu, ali i van njegovih okvira.

Svoju poziciju izloženosti javnosti Mustafić svakodnevno koristi da otvoreno progovori o problemima bh. društva, istovremeno ukazujući na njegove anomalije. Da je neumoran u toj borbi pokazao je i na otvorenju 25. izdanja SVEM-a kada je u svom pozdravnom govoru govorio o važnosti obrazovanja i kulture koju vladajuća elita guši svojom politikom.

Na početku svog govora podsjetio je da su Sarajevske večeri muzike pri muzičkoj produkciji RTV Sarajevo osnovane 1973. godine te da su 16 godina poslije prestale djelovati.

“Ništa čudno za našu sredinu koja nikada nije naučila da nema kulture bez tradicije, kao što nema tradicije bez kulturnih institucija. A SVEM jeste festivalska institucija. Koncept i ime festivala osmislio je Radivoj Spasić, tadašnji dirigent simfonijskog orkestra RTV Sarajevo. Priča se nastavlja u oktobru 2011. nakon jedne večeri MESS-a kada su dvojica posvećenika muzičkoj umjetnosti Ivica Šarić i Nino Werber uz moju malenkost došli na ideju da treba reafirmisati i obnoviti nekadašnji SVEM”, rekao je Mustafić.

Tako je Fondacija za muzičke umjetnosti 2012. godine ponovo pokrenula SVEM, festival koji je ugostio brojna imena regionalne i svjetske klasične muzike, kompozitore, dirigente i soliste.

“To su dometi koji su ostvareni, uvijek može i bolje, a nama treba dobra muzika i bogat program, jer se o važnosti muzike i njenom utjecaju na čovjeka govori već odavno. Platon je sve umjetnosti, a u prvom redu muziku, smatrao snažnim sredstvima za oblikovanje čovjekova karaktera. Zato je Platon muziku stavio u vrh edukacije, smatrajući da ona, kao i druge umjetnosti, zbog moćnog i raznovrsnog utjecaja na čovjeka, u državi treba biti pažljivo primijenjena. Poznata je Platonova izreka: ‘kakva muzika, takva i država’. Da Platon danas vidi našu državu i njen odnos prema muzici, odmah bi shvatio gdje je”, rekao je.

Naglasio je da su posljedice stanja ove nebrige vidljive na svakom koraku.

“Vlada carstvo primitivizma i neukosti, može se govoriti o možda nezvaničnoj, ali vrlo artikulisanoj politici koja je na djelu dosljedno i konzistentno, politika konzervativizma i kolektivizma sa smjernicama čiji je ideološki princip antiprosvjetiteljstvo i antiuniverzalistčki vrijednosni sklop. Za ovu poslovnu i političku elitu umjetnost je dosada, nelagoda, bespotrebni luksuz. Kič je jedina kozmetika na kulturnoj sceni koju oni razumiju, nekada je u etno masci, a nekada kao turbofolk muzika. Neprosvjećeni političari se postavljaju prema angažovanoj i kritičkoj kulturi imperativno i nadmeno lupetajući o tržištu i prodatim ulaznicama, pozivajući se na sponzorske ugovore kojih nema, jer je ekonomska bijeda i nema zakonskog okvira koji stimuliše ulaganje u kulturu. Međutim, ova siva realnost nema moć muzike koja se krije u sličnosti njene strukture sa čovjekom: ritam, harmonija i melodija imaju veze s tijelom, dušom i duhom”, poručio je Mustafić.

Dvorana Narodnog pozorišta Sarajevo bila je dupke puna na otvaranju 25. jubilarnog SVEM-a. No, ipak niko od političkog establišmenta nije bio na otvaranju najvažnijeg muzičkog festivala koji je otvorio Ivo Pogorelić, jedan od najutjecajnijih pijanista današnjice.