Naslovnica Preporuka Intervju Direktor REC-...

Direktor REC-a ZDK Muhamed Skopljak: Pretvaranje otpada u dizel i plin budućnost je našeg društva, ali i zaštite okoliša

303

Problem aerozagađenja jedan je od najvećih problema sa kojima se, posebno tokom zimskog perioda, suočavaju brojni gradovi na području cijele Bosne i Hercegovine. Zastrašujuća su upozorenja iz medija, u kojima stručnjaci upozoravaju kako su određene čestice u zraku štetne za respiratorne sisteme građana, te kako se preporučuje smanjeno kretanje tokom pojedinih mjeseci, a u proteklim godinama svjedočili smo i posebnim mjerama pojedinih kantona tokom zimskih dana, kada je aerozagađenje najveće.

Kada je riječ o Zeničko-dobojskom kantonu ovaj problem posebno je izražen u Zenici i Kaknju, zbog postojanja teških industrijskih postrojenja u ovim gradovima, dok ni ostali gradovi nisu pošteđeni.

Ipak, da postoje rješenja za ovakav problem u budućnosti pokazuje nam istraživanje Resursnog ekološkog centra (REC) Zeničko-dobojskog kantona, u kojem smatraju kako bi se razvojem programa iskorištavanja otpada za proizvodnju energenata, odnosno goriva, smanjilo i zagađenje okoline i zraka. Oni su na neki način već građanima približili mogućnosti ovakvog iskorištavanja otpada, te su nam pojasnili kako je moguće plastiku pretvoriti u dizel ili benzin, odnosno organski otpad u plin.

“Tokom ljeta ove godine REC je radio istraživanje, odnosno anketiranje građana na području Centralne Bosne, kojim su bili obuhvaćeni SBK i ZDK, te nam je osnovni cilj bio da dođemo do rezultata o osnovnim ekoloških problemima u zajednici. Na osnovu rezultata do kojih smo došli primijetno je da se 59 posto ispitanika izjasnilo kako je problem otpada jedan od najvećih u našoj zajednici, dok se kao drugi problem, za koji se izjasnilo 41 posto ispitanika, nametnulo aerozagađenje. Ova istraživanja radili smo kao pripremu za realizaciju novog tipa projekata koje planiramo realizirati u narednom periodu, a kroz koje bi se stekla znanja i preduslovi za iskorištavanje otpada kao potencijalnog energenta”, istaknuo je za portal Visoko.co.ba direktor REC-a Muhamed Skopljak.

On je dodao kako se, tokom istraživanja REC-a, 89 posto ispitanika izjasnilo kako ne zna ništa o mogućnosti iskorištavanja otpada kao energenta, odnosno o stvaranju alternativnih izvora energije. Stoga, u REC-u planiraju da upravo na osnovu ovih istraživanja stvore projekt u kojem bi plastiku pretvarali u dizel ili organski otpad u plin.

“Na samom početku treba istaknuti da veliki dio komunalnog otpada čini plastika, koje postoji više vrsta kao što su polipropilen PP, ABS plastika i slično, a zajedničko za sve njih jeste to što se prave od nafte i što se jako dugo razgrađuju u prirodi. Piroliza predstavlja proces pretvaranja plastike u dizel gorivo, odnosno u sintetički dizel, te se tokom tog procesa može dobiti gorivo iskoristivo za motore sa unutrašnjim sagorijevanjem ili energent za zagrijavanje. Ovaj proces nije ništa novo u svijetu, ali kod nas javnost jako malo ili skoro ništa ne zna o ovom postupku. Na ovaj način, pretvaranjem otpada u iskoristivi energent, mogli bismo dobiti dizel goriva, određene količline benzina, ali i plina koji se u samom sistemu koristi kao energent”, kazao nam je Skopljak.

Pojasnivši nam kako je veliki dio plastičnog otpada, kao što su plastične kese, najlon folije, plastika iz autoindustrije iskoristiv za ovaj proces, istaknuo je kako su manji sistemi za proizvodnju sintetičkog dizel goriva dostupni na međunarodnom tržištu, a moguće je i da i građani samostalno naprave mali sistem. Sve to dodatno govori u korist mogućnosti iskorištavanja ovog sistema u cilju poboljšanja ekološke slike naših sredina.

“REC ZDK je tokom testiranja procesa piroloze dobio određene količine dizel i benzin goriva, te plina, koje smo testirali na motorima sa unutrašnjim sagorijevanjem. Tokom ispitivanja imali smo iskorištenost od 85 posto, što praktično znači da smo od 10 kilograma plastike dobili između 8 i 9 litara tečnog goriva. Tokom ovog procesa kao energent za pokretanje koristili smo plin, koji i nastaje tokom samog procesa, što u praktičnom smislu znači da je utjecaj procesa na okoliš minimalan, odnosno poboljšava ekološku sliku jer uklanja otpad. Naš cilj je da u narednom periodu sa lokalnim upravama napravimo jednu ozbiljniju analizu i pokrenemo jedan pilot projekt, te bi tim na neki način riješili probleme opterećenja okoliša i deponija plastikom koja dominiara stvarajući novu vrijednost. A sve to ujedno može poslužiti kao ideja nekim budućim poslodavcima za razvoj novog biznisa u našem okruženju”, dodao je Skopljak.

Pored procesa pretvaranja plastike u iskoristive energente moguće je razviti i procese za pretvaranje organskog otpada u plin. Naime, prilikom razgradnje organskog otpada nusprodukt je nastanak plina, te je potrebno pronaći načine za iskorištavanje ovog bioplina u praktičnoj primjeni, za šta iz REC-a imaju rješenje.

“Bioplin nastaje razgradnjom organskih tvari bez prisustva zraka i to je najjednostavnija definicija. Plin koji nastaje tokom ovog procesa koristi se u domaćinstvu kao energent za zagrijavanje ili kuhanje. Da bi veći dio javnosti imao jasnu predstavu o tome, neophodno je reći da je sasvim moguće samostalno napraviti biodigestor, koji se koristi za proizvodnju bioplina. U njega odlažemo organske tvari koje proizvodimo kao otpad (ostaci hrane, lišće iz bašte i slično), te nastaje plin koji je u velikom omjeru metan CH4, dok je ostatak ugljendioksid CO2. Znači, sasvim je moguće da sami napravite svoj biodigestor u svojoj bašti, te da tokom cijele godine koristite plin kao energent. Ukoliko bi ovakvi projekti zaživjeli na našim prostorima za očekivati je smanjenje nepravilno odloženog otpada, te povećanje ekonomske moći pojedinaca i zajednice”, rekao je direktor REC-a ZDK Muhamed Skopljak za portal Visoko.co.ba.

Zaključio je kako je sasvim realna mogućnost da se građani sve više okreću alternativnim izvorima energije, te da koriste tehnike i procese pretvaranja otpada u energent, te kako će REC ZDK pokušati na jednostavan način demonstrirati procese za pretvaranje otpada u iskoristive energente. Već naredne godine planiraju izradu manjeg broja biodigestora, koje bi donirali određenim obrazovnim institucijama za edukaciju novih naraštaja, ali i neke za socijalno ugrožene porodice, koje bi na taj način dobijali besplatan energent, koji sami proizvode, tokom cijele godine.

 

*Ovaj tekst na portalu Visoko.co.ba objavljen je kao dio projekta “Zelena promocija – ekološka svijest kao stub zdrave i čiste životne sredine”, koji provodi redakcija portala Visoko.co.ba, uz podršku i sufinansiranje iz sredstava Fonda za zaštitu okoliša Ministarstva za prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoline Zeničko-dobojskog kantona.

 

Visoko.co.ba/Enes Hodžić

Komentari

komentara

Visoko.co.ba pratite na ANDROID i IOS aplikacijama, kao i na društvenim mrežama FACEBOOK i TWITTER.