Među brojnim pitanjima koje su stigla na bosanskoheregovačku adresu je pitanje o pravnoj osnovi takozvanog principa “konstitutivnosti naroda” i njegove usklađenosti sa principom jednakosti svih građana te pravom stečevinom Evropske unije.
“Šta je pravna osnova za princip “konstitutivnih naroda” i u kakvoj je on vezi sa principom jednakosti svih građana neovisno o njihovoj etničkoj pripadnosti, kao što je određeno pravnom stečevinom EU”, stoji između ostalog u dodatnim pitanjima.
Dakle, iz Evropske unije, odnosno iz Evropske komisije izražavaju svojevrsnu zbunjenost terminom koji uopće nije dio evropske pravne stečevine, dok Bosna i Hercegovina istovremeno želi postati članica EU.
Jasno je BiH sa principom takozvane “konstitutivnosti naroda”, to ne može postati, niti je taj sovjetski princip po bilo kojoj osnovni spojiv sa građanskim društvom i principom jednakosti svih građana bez obzira na njihovu etničku pripadnost, odnosno sa evropskim principom jedan čovjek jedan glas.
Uostalom i samim presudama Evropskog suda za ljudska prava, konkretno Evropski sud za ljudska prava u predmetu ZORNIĆ protiv BOSNE I HERCEGOVINE, termin “konstitutivnih naroda” označio kao posljedicu genocida i etničkog čišćenja na kojeg je bilo neophodno pristati kako bi se osigurao mir. Naime, to doslovno stoji u tački 43. presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Zornić;
“U presudi Sejdić i Finci Sud je primijetio da je u vrijeme kada su donesene sporne ustavne odredbe na terenu došlo do vrlo krhkog primirja, te da je cilj tih odredbi bio da se zaustavi brutalni sukob obilježen genocidom i „etničkim čišćenjem“ (vidi ibid., tačka 45). Priroda tog sukoba bila je takva da je bilo neophodno pristati na „konstitutivne narode” kako bi se osigurao mir”.
Shodno tome Sud zaključuje da se u Bosni i Hercegovini bez daljnjeg odgađanja mora uspostaviti demokratsko uređenje bez davanja posebnih prava konstitutivnim narodima.
“Međutim sada, više od osamnaest godina nakon završetka tragičnog sukoba, ne može postojati bilo kakav razlog za održavanje na snazi spornih ustavnih odredbi. Sud očekuje da će se bez daljeg odgađanja uspostaviti demokratsko uređenje. S obzirom na potrebu da se osigura stvarna politička demokracija, Sud smatra da je došlo vrijeme za politički sistem koji će svakom građaninu Bosne i Hercegovine osigurati pravo da se kandidira na izborima za Predsjedništvo i Dom naroda Bosne i Hercegovine, bez diskriminacije po osnovu etničke pripadnosti i bez davanja posebnih prava konstitutivnim narodima uz isključivanje manjina ili građana Bosne i Hercegovine”.
Podsjećamo, Azra Zornić je tužila BiH Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu. Postupak je trajao devet godina i konačno u julu 2014., presuđeno je u njenu korist. Zornić, Bosnu i Hercegovinu nije tužila ni kao pripadnica konstitutivnih naroda (slučaj Pilav) niti kao pripadnica Ostalih (slučaj Sejdić-Finci), nego kao građanka Bosne i Hercegovine kojoj je kao građanki onemogućeno pravo kandidiranja za Dom naroda i Predsjedništvo Bosne i Hercegovine.
Svojom presudom Evropski sud za ljudska prava u potpunosti je delegitimizirao princip tzv.konstitutivnosti naroda”, uz to dajući obrazloženje da je on nametnut uslijed sukoba obilježenog genocidom i etničkim čišćenjem, te se na njega pristalo kako bi se osigurao mir.
Okolnosti pod kojima se pristalo na “konstitutivne narode” više nisu važeće, što je uostalom mišljenje Evropskog suda za ljudska prava, te se mora pristupiti uspostavljanju demokratskog uređenja. Uspostavljanje demokratskog uređenja i de facto i de iure znači ukidanje nametnute diskriminacije kroz postojanje “konstitutivnih naroda”. Takva vrsta diskrmininacije ne postoji nigdje u zemljama članicama Evropske unije, upravo zbog toga što u ustavnopravnom poretku Evropske unije ne postoje “konstitutivni narodi” kao politička posljedica činjenja genocida i etničkog čišćenja.
Presuda Evropskog suda za ljudska prava, ne samo da kaže da se na konstitutivnost naroda više ne može pristajati nego da tu formu treba dokinuti. Prema tome dodatno pitanje koje je stiglo iz Evropske komisije a odnosi se na princip tzv. “konstitutivnih naroda”, manje je pitanje a više jasna sugestija.
Piše: Nihad Hebibović
vijesti.ba/visoko.ba
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.