Dok region potresaju vijesti i ekskluzivna saznanja u vezi sa neregularnim plasiranjem mesa na tržišta, Bosna i Hercegovina nema šta dodati na tu temu

Nakon prošlosedmične dojave o ulasku 30 godina starog mesa u crnogorsku luku Bar, nastao je trend svakodnevnog predočavana akcija kontrole ilegalnog prometa mesa. Najnovija vijest dolazi iz Hrvatske gdje je tamošnja veterinarska inspekcija potvrdila kako je u 10 proizvodnih objekata, koji opskrbljuju trgovačke lance, pronađeno 42,7 tona mesa sa istekom roka trajanja, bez propisane dokumentacije ili smrznuto pred sam kraj roka trajanja.

To je meso odmah uklonjeno, stoji u saopćenju hrvatskog Ministarstva poljoprivrede pod čijom je ingerencijom Veterinarska inspekcija.Nakon što je u posljednje vrijeme u jajima, mesu i siru na policama u Hrvatskoj pronađena salmonela, veterinarska inspekcija na terenu pojačano nadzire kvalitet hrane. Tako je samo ove godine među 4.242 provedene kontrole hrane, u 1.714 slučajeva veterinarska inspekcija pronašla zdravstvene nepravilnosti, a 67 uzoraka bilo je pozitivno na salmonelu.

U susjednoj Srbiji, samo ove sedmice zaplijenjeno je više od tone smrznute piletine koja je bila bez propratne dokumentacije. Službenici carinske kontrole su prema direktivama veterinarske inspekcije i resornog ministarstva pooštrili kriterijume provjere i time spriječili veliku količinu neispravnih namirnica na putu do potrošača.

Dok region potresaju vijesti i ekskluzivna saznanja u vezi sa neregularnim plasiranjem mesa na tržišta, Bosna i Hercegovina nema šta dodati na tu temu. Ne zato što je sve regularno u BiH, već zato što ne postoji institucija za kontrolu kvaliteta namirnica koja se finansira iz budžeta. Takva ustanova bi pored neprekidnog nadzora ispravnosti namirnica na tržištu imala savjetodavnu ulogu i vršila bi koordinaciju drugih institucija u smislu podizanja svijesti o činjenici koliko je bitan kvalitet hrane, i kako bi se stimulacijom domaće proizvodnje hrane minimizirao rizik od toksičnih materija u prehrambenim proizvodima.

• Bez državne institucije za hranu

Šef Centra za kontrolu namirnica pri Veterinarskom fakultetu Sarajevo prof. dr. Muhamed Smajlović je za Al Jazeeru prokomentarisao koliko je ozbiljan propust nepostojanja državne institucije za kontrolu namirnica.„Bez obzira što nismo imali evidentne slučajeve na prostoru BiH, ne znači da se i kod nas tako nešto ne dešava, već kod nas u državi, u odgovornim krugovima ne postoji interes da se tako nešto otkrije i sankcioniše“, kaže Smajlović.

Hrvatska ima Veterinarski institut koji se finansira iz državnog budžeta, dostupna im je vrhunska oprema i obuka, a samostalno, prema vlastitim programima djeluju i nalaze eventualne nepravilnosti u prehrambenim proizvodima.Susjedna Srbija posjeduje zaseban Institut za meso, također finansiran iz državnog budžeta, a primarna funkcija je ispitivanje kvaliteta mesa unutar nacionalnih granica, a po potrebi se angažuje i u BiH.

U Bosni i Hercegovini su bez zvanične državne podrške, na inicijativu naučnih krugova uspostavljeni centri i službe za kontrolu prehrambenih proizvoda. „Laboratorija Centra za kontrolu namirnica je izgrađena bez ikakve pomoći države. Veterinarski fakultet je osnivač i rad centra finansiramo kroz naučne projekte. Na raspolaganje stavljamo svoje znanje i iskustvo, ali pored sve te dobre volje, potrebna je podrška države da osigura plate osoblju koje ćemo mi edukovati i da nam osigura hemikalije za sprovođenje analiza“, kaže profesor Smajlović

Naučna inicijativa je iznjedrila više centara u državi koji selektivno vrše kontrolu namirnica, istina, finansije ograničavaju manevar ali opet zdravstvena slika se drži pod kontrolom. Raspoloživi resursi omogućavaju analize kvaliteta koje se sprovode po potrebi, međutim, zbog nedostatka sredstava i interesa na državnom nivou, rigorozne akcije poput onih u Hrvatskoj nije moguće inicirati. Dakle, meso u BiH je zvanično ispravno dok je nepregledano.

• Koliko je meso ‘zdrava hrana’

Sve i da je meso koje je u opticaju zadovoljavajućeg kvaliteta, koliko su mesni proizvodi na bh. trpezama blizu kategoriji zdravstveno ispravne hrane pojasnio je profesor nutricionizma Midhat Jašić. „Svježe meso se može donekle kontrolisati, postoje parametri koji govore o svježini i starosti mesa ukoliko su mikrobiloški faktori već zadovoljeni. Sa druge strane, mesne prerađevine se proizvode od homogenizirane mase čiji je sastav teško analizirati jer proteini često ne mogu dati informaciju kojeg se životinjskog porijekla, to je ona šupljina koju nije lako držati pod kontrolom“, navodi prof. dr. Midhat Jašić.

Sa aspekta nutricionizma preporučuje izbjegavanje konzumiranje proizvoda od crvenog mesa. „Prije svega za izradu mesnih prerađevina upotrebljava se meso najnižeg kvaliteta, aditivi i arome, pojednostavljeno rečeno, nisu zdravi, stoga, najbolje ih je izbjegavati. Ukoliko se već preferira crveno meso, najbolje je konzumirati svježe koje je kupljeno od pouzdanog prodavača“, navodi Jašić.

Kao alternativu crvenom mesu preporučuje meso peradi, prije svega zbog svoje nutritivne vrijednosti, ali presudan faktor je činjenica da je piletina na bh. trpezama uzgojenja na domaćem terenu: “Najsigurnije je je jesti piletinu jer se pileće meso, prema zvaničnim podacima, ne uvozi u BiH, već se kompletna piletina na domaćem tržištu proizvodu u okviru državnih granica.“Piletina je objektivno najčistije meso a zbog proizvodnje na domaćem tlu, veoma se brzo stavlja u proces obrade, odnosno, kao svježe se plasira na tržište ubrzo nakon klanja.

• Opstrukcija sa odgovornih pozicija

„Što se tiče domaće piletine, BiH ima najbolje predispozicije za izvoz na tržište EU, proizvođači ispunjavaju i više od uslova a kupci su veoma raspoloženi. Kao i kod slučaja kontrole namirnica, otežavajući faktor je domaća struktura nadležnih institucija koja opstruira svojom neorganizovanošću“, kaže profesor Smajić. Bosna i Hercegovina još uvijek iz daljine posmatra konfliktne situacije sa stanjem namirnica koje su u opticaju na tržištima u susjednim zemljama. To ne isključuje da na bh. tržištu nema mesnih proizvoda sumnjivog kvaliteta, nego još uvijek nije moguće dokazati takve pretpostavke.

Rješenje problema hrane sumnjivog kvaliteta je stimulacija domaće proizvodnje mesa i moralno uređivanje poslovanja u smislu da nije bitan samo profit, već da se upotrebom domaćeg mesa na dugoročnoj osnovi gradi kvalitetnije okruženje poslovanja te zdraviji domaći potrošači.

„Posjedovanje državne institucije za kontrolu hrane nije luksuz, već potreba neophodna kao vojska“, kaže Smajlović. Institut za kontrolu namirnica nije rentabilan, ali u situacijama potencijalne zdravstvene opasnosti ne postoji količina novca koja ga može platiti.

Visko.co.ba/Al Jazeera