Doktor Čehić: Tehnički kisik je za pacijente zabranjen

Povodom toga razgovarali smo s prof. dr. Erminom Čehićem, voditeljem Katedre za genetiku na Medicinskom fakultetu u Zenici, koji nam je pojasnio razliku između tehničkog i medicinskog kisika.

– Ono o čemu mi sad raspravljamo, a što je meni apsurd, jeste to što se priča kako imamo čist tehnički kisik! Prvo i najvažnije je da ne treba uopće provjeravati je li kisik čist. Jednostavno, za medicinsku primjenu ne smije se koristiti tehnički kisik. Zašto? Pa zato što taj kisik sadrži nečistoće koje nisu dozvoljene u medicinskom kisiku, pa niti boce za tehnički i medicinski kisik nisu iste. Drugo, u tehničkom kisiku imate prisutnost nekih plinova koji su iznimno toksični, dok medicinski mora biti samo kisik i ništa više – pojasnio je dr. Čehić.

Naveo je primjer ugljenmonoksida, koji je prisutan u tehničkom kisiku. Kaže kako ugljenmonoksid ima 100 puta veći afinitet vezivanja za hemoglobin u crvenim krvnim zrncima. To znači da, kada crveno krvno zrnce ima priliku da uzme kisik ili ugljenmonoksid, ono će uzeti ugljenmonoksid, čime se sprečavaju vezivanje kisika i njegov transport do ćelija u organizmu.

Da li su Covid pacijenti koji su primani u bolnice s niskim krvnim pritiskom, a koji su prethodno primili tehnički kisik, umirali upravo zbog toga, utvrdit će vještaci. Ono što dr. Čehić ističe je to da samo 0,001 posto ugljenmonoksida u tehničkom kisiku predstavlja potencijalnu opasnost po život pacijenta.

– U svemu ovome je najvažnije da se ne smije davati pacijentu tehnički kisik. To se ne smije raditi i ne interesira me je li kisik čist. To je protuzakonito. Grozim se kada objašnjavaju da je kisik čist. Jezivo je to. Prema čijem mišljenju je čist? Za medicinski kisik postoje posebne boce. Moraju biti licencirane i zna se da se u njih ne smije stavljati drugi plin i zna se koji je princip čišćenja tih boca. Za tehnički kisik nije nužno čistiti boce kao za medicinski niti podliježu takvim provjerama – naveo je dr. Čehić.

– Tehnički kisik se pretače uljnim kompresorima u kojima ima čestica ulja i, kada pacijentu date taj kisik, on će udisati te uljne čestice i tada može doći do lipoidne pneumonije, pa i posljedične fibroze pluća. Primjer su neki pacijenti oboljeli od korone. Parcijalni pritisak kisika u krvi kod tih pacijenata opada, 95 je normala, pa onda ide naniže, e pa zamislite još na taj pritisak, koji je patološki, dodate tehnički kisik kao lijek?! Tada pacijenti imaju još manju mogućnost da imaju dovoljno kisika za disanje – govori dr. Čehić.

Avaz / Visoko.co.ba