Dragan Čović: Neozbiljne i zlonamjerne su priče o trećem entitetu

Razgovarala: Dženeta Sarić-Kozić

Dvije sedmice prije zvaničnog podnošenja bh. aplikacije za članstvo u EU, predsjedavajući Predsjedništva BiH Dragan Čović za Faktor pojašnjava koliko je ona kredibilna i šta će značiti za evropski put zemlje. Također, Čović iznosi svoj stav o aktuelnim političkim temama u zemlji.

FAKTOR: Bosna i Hercegovina, tačnije Vi gospodine Čoviću, 15. februara predajete aplikaciju za ulazak u Evropsku uniju. Kakva su Vaša očekivanja, kakvom se odgovoru nadate?

ČOVIĆ: U zadnjoj godini ostvaren je veliki napredak i on je prepoznat u izvješću o napretku Evropske komisije, prvom pozitivnom nakon dugog niza godina, i to je svojevrsno priznanje našeg postignuća. Naposljetku, podnošenje zahtjeva je uredno najavljeno i dogovoreno, tako da tu nema nikakvih nepoznanica. Prije nekoliko dana smo i službeno obaviješteni da će ministar vanjskih poslova Holandije, koja predsjedava Vijećem EU-a, 15. februara u Briselu sa zadovoljstvom, na najvećeoj razini,  primiti naš zahtjev za članstvo u EU.

Unatoč tome javnost je ovih dana bila zaokupljena pitanjem vjerodostojnosti naše aplikacije. Dva jasna uvjeta koja su pred nas postavljena mi smo i ispunili, a to su funkcionalne prilagodbe mehanizma koordinacije i usvajanje Protokola koji regulira pitanje tradicionalne trgovine. Da se razumijemo, niti jedan od ova dva uvjeta nije ništa novo. Ispostavilo se da su upravo rokovi vezani za podnošenje aplikacije proizveli presudan poticaj za konačno usuglašavanje ovih pitanja. Shvatili smo da, što se brže krećemo ka EU, to brže iznutra sazrijevamo i da je evropski put BiH najbolji pokretač njenog razvoja. Moram kazati da je to jedna potpuno nova situacija u odnosu na ranije razdoblje, jer po prvi puta sami sebi postavljamo uvjete i postavljamo ljestvicu očekivanja, koja uvijek mora biti malo naviše kako bi u praksi dobili opipljiv napredak.

Stvari bi bile još lakše da je našu političku inicijativu pratila šira potpora medija. Razni politički analitičari, što god to značilo u BiH, počeli su govoriti o 2017. kao primjerenoj godini za podnošenje aplikacije za članstvo, kao da njima i svim građanima BiH nije u interesu da se na ovaj način čim prije formalizira odnos sa EU-om i tako uzdigne na višu, kazao bih, daleko kvalitetniju razinu.

FAKTOR: Mislite li da je taj oprez neopravdan?

ČOVIĆ: Osobnog sam uvjerenja da je zahtjev trebalo podnijeti i znatno ranije, naime još u decembru prošle godine. S druge strane, ako je neko očekivao da će BiH dobiti izravan poziv EU-a da podnese zahtjev za članstvo, bez da sama izrazi spremnost i pokuca na njena vrata, potpuno je u krivu. U povijesti nije zabilježen slučaj da je neka zemlja zamoljena od strane EU-a i svih njenih članica da preda zahtjev za članstvo. Nastavak inicijative s naše strane je najefikasniji način da ubrzamo integraciju BiH u EU. U ovom trenutku zahtjev za članstvo je sredstvo koje će dodatno intenzivirati proces evropskih integracija BiH i održati ovu uzlaznu putanju njenog kretanja, a nama je to prijeko potrebno. Ono kako će EU vrednovati našu aplikaciju ovisit će o tome koliko smo bili i koliko ćemo nastaviti biti vjerodostojni u našoj opredijeljenosti da u kontinuitetu ispunjavamo obaveze koje smo na sebe preuzeli. Ako tome dodate i činjenicu da evropski put BiH nema alternative, jasno vam je kojem se epilogu osobno nadam. Moja očekivanja su krajnje pozitivna jer je to za nas jedini perspektivan put.

FAKTOR: Mnogi u uključivanju kantona u mehanizam koordinacije prepoznaju uvođenje trećeg entiteta, na mala vrata. Je li taj strah opravdan i kakav je Vaš i stav HDZ-a o tom pitanju?

ČOVIĆ: Suština je da mehanizam u sebi uključuje sve institucionalne aktere sukladno njihovim ustavnim nadležnostima. To je svakako jedini ispravan pristup jer njime omogućavamo da cijela država uistinu govori jednim glasom, a potom i da implementira EU regulative na jedan sinkroniziran način. Mehanizam koordinacije naprosto je preslika ustavne strukture BiH onakve kakva jeste i ne sadrži rješenja koja izlaze izvan važećih ustavnih i zakonskih okvira. Time su i spekulacije o, kako ste rekli, uvođenju trećeg entiteta na mala vrata, deplasirane do mjere da se jedino mogu nazvati neozbiljnim i zlonamjernim. Mislim da će one političke snage koje žele biti kvalitetna opozicija u BiH, a koje permanentno spekuliraju s tim pitanjima, morati ozbiljnije poraditi na redefiniranju svoje političke uloge, ciljeva i načina djelovanja. Pojedinci koji svaki potencijalni dogovor dovode u vezu sa trećim entitetom ili nekom drugom tabu temom, očito žele monopolizirati strahove javnosti kako bi blokirali razvojne procese i barem donekle svoje profesionalne i političke neuspjehe, dakako na račun naših građana.

FAKTOR: Prepreka za podnošenje aplikacije je i prilagodba odredbi CEFTA-e. Može li BiH ispuniti te obaveze i pri tome zaštititi vlastitu proizvodnju, prije svega poljoprivredu?

ČOVIĆ: Zbog kašnjenja s procesom prilagodbe Sporazuma o stabilizaciju i pridruživanju BiH trpi posljedice, jer smo s 1. januarom izgubili trgovinske povlastice. Zapravo BiH nikada nije ni bila u poziciji postavljati uvjete EU. Usvajanje Protokola o trgovini na SSP je obaveza koja je proizašla iz nove stvarnosti uvjetovane ulaskom Republike Hrvatske u EU. Taj posao je trebalo završiti mnogo ranije, a paralelno pripremiti mehanizme koje će zaštititi naše proizvođače i prilagoditi ih novim uvjetima nakon dolaska EU-a na naše granice. Unatoč prevelikom značaju tog pitanja, to nije učinjeno na vrijeme, a umjesto da se kritički sagledaju propusti kalkuliralo se s idejama o mogućnosti pregovora sa EU-om u smislu njenog uvjetovanja, što je ništa drugo do dezavuiranje javnosti.

Ipak EU je po tom pitanju pokazala fleksibilnost i razumijevanje za BiH i njenu nespremnost na izmijenjene tržišne odnose. Naime, EU je pružila jamstva da će kroz svoje fondove BiH staviti na raspolaganje sredstva potrebna za kompenzaciju očekivanog negativnog trgovinskog balansa u kritičnim segmentima i podizanje izvoznih kapaciteta uz odgovarajuću fleksibilnost kod izvoza bh. proizvoda na evropsko tržište.

FAKTOR: Predsjedništvo HDZ-a BiH je  razmatralo izmjene Izbornog zakona. Hoćete li, kao stranka, izaći sa svojim prijedlogom?

ČOVIĆ: Potpuno je jasno da izborna pravila moraju biti ustanovljena na način da onemoguće veće skupine da izaberu svoje predstavnike na zajamčena mjesta manjih skupina u institucije koje imaju karakter kolektivnog predstavljanja. Mi moramo sačuvati legitimitet, a potom i vjerodostojnost i autoritet tih institucija. To je važno za naš politički identitet i stabilnost sustava. Takve institucije od posebnog značaja  za potvrdu konstitutivnosti naroda su Predsjedništvo BiH i domovi naroda. Kao i sve druge institucije one, da bi bile demokratske, moraju biti i reprezentativne na način da njihovi izabrani dužnosnici imaju kolektivni legitimitet konstitutivnih naroda koji su ustavna, društvena pa ako hoćete i povijesna činjenica. To je nešto što se naprosto mora respektirati. Međutim, sadašnje odredbe izbornog zakona nisu u skladu sa ustavnim načelom konstitutivnosti, jer ne pružaju svim narodima jednaku mogućnost legitimnog izbora predstavnika u tijela kolektivnog predstavljanja. Osim toga ne dopuštaju kandidiranje i izbor građana koji se ne izjašnjavaju pripadnicima jednog od konstitutivnih naroda, što je suština predmeta Sejdić-Finci po presudi Evropskog suda za ljudska prava.

Mi već pregovaramo sa svojim partnerima u Federaciji i ti pregovori su iz načelne faze, gdje smo postigli potrebni konsezus, sada već prešli u operativnu fazu kada razrađujemo i razmjenjujemo prijedloge modela. Očekujem da ćemo konačan politički dogovor u ovim pitanjima postići do 15. februara kada predajemo Zahtjev za članstvo u EU. Na taj način ćemo dodatno pojačati svoju vjerodostojnost, a naš zahtjev za članstvo će još više dobiti na težini, što će potpuno doći do izražaja prigodom njegova vrednovanja od strane EU-a. Duboko sam uvjeren da ćemo kroz politički dogovor o izmjenama izbornog zakona Evropi uskoro poslati snažnu poruku da BiH može funkcionirati kao država kojoj je mjesto u evropskoj obitelji.

FAKTOR: Predsjednik SDA Bakir Izetbegović najavio je mogućnost ujedinjavanja pojedinih kantona. Koliko ste upoznati sa tom idejom, je li ona u interesu HDZ-a? Ako bi se ušlo u teritorijalni preustroj Federacije na čemu bi insistirao HDZ?

ČOVIĆ: Izuzetno cijenim istup gospodina Izetbegovića koji je ovim prijedlogom pokazao zavidan stupanj zrelosti, otvorenosti i spremnosti da razgovara i o tom kompleksnom pitanju, koje će se u konačnici samo od sebe nametnuti, htjeli mi to ili ne. Ipak, čini mi se da se u ovom trenutku još uvijek nisu stekli svi uvjeti za vođenje ozbiljne rasprave o toj temi. Kazao bih da u sadašnjim okolnostima kao društvo nismo spremni za ozbiljnije pomake na tom planu. Da bi dosegli tu razinu moramo prethodno razmotriti sve aspekte institucionalne neravnopravnosti naroda, te zajednički osmisliti učinkovite odgovore na njih. Jedan od ključnih momenata u tom dijelu su najavljene izmjene izbornog zakona, koje trenutno zaokupljaju našu pozornost i posvećenost pronalasku rješenja.

Duboko vjerujem da je u ovom trenutku uputnije baviti se nešto manjim izazovima poput reforme izbornog zakona, ali i sačuvati fokus na provedbi Reformske agende i ispunjavanju EU uvjeta. Ukoliko u narednom razdoblju zadržimo fokus na tom planu i postignemo vidljive rezultate u okviru onoga što je predviđeno Reformskom agendom, onda bi se već u 2017. mogli ozbiljnije baviti i pitanjem preustroja Federacije BiH. Preustroj je svakako potreban sa stajališta osiguranja većeg stupnja funkcionalnosti, boljeg sistema upravljanja, ali i zaštite ravnopravnosti konstitutivnih naroda. Svakako riječ je o veoma ozbiljnim i složenim procesima kojima treba brižno, temeljito i planski pristupiti. U prvoj fazi trebamo ići sa rješenjima koja će biti uspješna priprema za nešto ozbiljnije zahvate na ustroju Federacije BiH, za kojima će rasti potreba kako budemo rješavali druga, manje složena pitanja.

FAKTOR: Može li se očekivati uskoro rješenje za Grad Mostar? U kojoj su fazi razgovori sa SDA o ovome problemu?

ČOVIĆ: Izborno zakonodavstvo se mora mijenjati i u djelu koji se odnosi na lokalne izbore u Gradu Mostaru, čiji je Statut također ocijenjen diskriminatorskim od strane Ustavnog suda BiH. Ovaj problem je utoliko više žuran što neizvršenje presude izravno djeluje na kvalitetu života građana i njihova prava, te ga je nužno promatrati u istom kontekstu kao i pitanje provođenja presude Sejdić-Finci i simultano tražiti rješenja za sva ta pitanja. Da bi se izvršila presuda Grad je potrebno ustrojiti što je više moguće kao i druge jedinice lokalne uprave u BiH, uz uvođenje minimalno prihvatljivih rješenja za sve zainteresirane strane. Suština izazova s kojim se susrećemo je da u Mostaru stvorimo uvjete za održavanje lokalnih izbora na način koji neće biti diskriminirajući, sukladno odluci Ustavnog suda, a da istovremeno zaštitimo politički subjektivitet i participaciju Bošnjaka u gradskim i općinskim strukturama.

Kao što rekoh Mostar ne smije ostati grad slučaj. Rješenja koja usuglasimo za Mostar, a kojima smo u ovom trenutku blizu, bit će takva da imaju univerzalnu primjenjivost u drugim lokalnim sredinama gdje postoje realne potrebe i zahtjev malobrojnijeg konstitutivnog naroda, kao što je to primjerice slučaj sa Hrvatima u Travniku, sjedištem kantona sa istim odnosima i specifičnostima kao što je to slučaj sa Mostarom i Hercegovačko-neretvanskim kantonom.