Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) upozorava da bi broj preminulih od SARS-CoV-2 mogao doseći i dva miliona prije nego što učinkovita vakcina bude dostupna cijeloj populaciji u svijetu, a stručnjaci ne očekuju da će se to desiti prije sredine 2021. godine.
Prema podacima koji stoje na internet-stranicama zvaničnih institucija u Federaciji BiH (Zavod za javno zdravstvo FBiH – 684) i RS-u (ЈZU Institut zа јаvnо zdrаvstvо RS – 348), u BiH je do sada od posljedica COVID-19 umrlo 1.032 osoba.
Mnogi tvrde kako je broj smrtnih slučajeva od COVID-19 u BiH viši od onog kojeg imaju zemlje u regiji, pa i šire, sa čim se slaže i prim. dr. Ednan Drljević, infektolog, što je naročito vidljivo kod osoba koje budu priključene na respirator.
Kaže kako je evidentno da u Hrvatskoj umire manje ljudi koji su priključeni na respirator nego u BiH.
To je problem koji ljude brine, pa se već postavlja paradigma koja nije normalna, ali svejedno – čim osoba bude priključena na respirator, šanse da se izvuče vrlo su male. U svijetu to varira od klinike do klinike. U nekim zemljama smrtnost onih koji budu priključeni na respirator ide od 30, pa do u nekim državama, među kojima je i BiH, do više od 70 posto. Ne znam da li je to važno za ovu statistiku, ali bih spomenuo i ECMO aparate, koji nisu klasični respiratori. Oni organizam obogaćuju kisikom preko krvnih žila i na njih se priključuje više od pet posto najtežih Covid-pacijenata. Koliko mi je poznato, barem u Federaciji BiH, iako ih ima nekoliko, ne koriste se u ovim slučajevima. Hrvatska ih ima 40-ak. Da li je, primjera radi, u ovoj susjednoj državi smrtnost smanjena zbog tih aparata ili drugačijeg pristupa kada, ko i pod kojim uvjetima ide na respirator, ne mogu tvrditi – ističe Drljević.
Postotak smrtnosti od Covid-infekcije u BiH kreće se oko tri posto i on i nije tako visok, kaže Drljević, ako se uzme u obzir da svake godine procenat preminulih od sezonske gripe iznosi sedam posto. No, COVID-19 je, dodaje naš sagovornik, problematičan zbog toga što su brzina širenja i broj zaraženih ogromni i do sada neviđeni u infektologiji i epidemiologiji.
Preveliki broj ljudi je u kontaktu i ako od tog broja umre tri posto, brojka je zaista ogromna – kaže Drljević.
Drljević ističe kako je među umrlima od COVID-19 u BiH relativno malo starih ljudi iznad 80 godina života, a što bi, dodaje, bilo za očekivati.
Ti ljudi u većini slučajeva ili su nepokretni ili se slabo kreću, ostvaruju malo kontakata i malo ih je oboljelih. Kod nas je među zaraženim najviše onih između 50 i 60 godina života, osobe koje su pretile, dijabetičari, hipertroničari. Upravo u toj populaciji najviše je i preminulih – naglašava Drljević.
Navodi da više od 70 posto zaraženih čine muškarci, ali da do sada nema relevantnih naučnih saznanja zbog čega je to tako.
Nema pouzdanih saznanja, ali se pretpostavlja da je to zato što se muškarci više kreću, zbog toga više obolijevaju, a onda samim tim više će ih doći na respirator i umrijeti – kaže Drljević.
No, koliko su ustvari pouzdani podaci o broju smrtnosti od COVID-19? Iako podaci postoje, doći do stvarnog broja smrtnih slučajeva od Covid-infekcije nemoguće je. Kazao je to nedavno za The Guardian Gianluca Baio, profesor statistike i zdravstvene ekonomije na Univerzitetu u Londonu.
Koliko su relevantne statistike o broju umrlih od COVID-19
U nedavno objavljenom članku agencije Reuters, navodi se da se do tačne smrtnosti dolazi upoređivanjem broja smrtnih slučajeva sa ukupnim brojem infekcija, a taj nazivnik ostaje nepoznat jer je teško izmjeriti puni opseg asimptomatskih slučajeva.
To je tačno, jer mi ne znamo ko je umro od COVID-19, a ko sa COVID-19, znači ko je bio samo pozitivan na testu i da to ništa ne znači, a umro je, primjera radi, od infarkta ili moždanog udara. No, mi smo u takvoj situaciji da sve to pripisujemo COVID-19, što ni medicinski ni stručno nije opravdano. Upravo zbog toga su sve statistike o broju umrlih od COVID-19 izgubile na značaju – kaže Drljević.
Dr. Christopher Murray, direktor Instituta za metriku i ocjenjivanje zdravlja na Univerzitetu Washington u Seattleu, kaže kako je stopa smrtnosti za ljude mlađe od 20 godina vjerovatno jedan na 10.000, dok u populaciji onih starijih od 85 godina, umire približno svaki šesti, piše Faktor.ba.
Najbrže umiru starije osobe jer one praktično nemaju nikakve srčane zalihe. Njihovo srce radi na bazalnom metabolizmu, svom snagom bez ikakve rezervne snage, a onda kada se razbole od neke dodatne infekcije, gripe ili COVID-19, ubrzo dolazi do teškog stanja jer srce mora pojačano raditi, a nema snage, nastupa aritmija, infarkt, a potom i smrt – zaključuje Drljević.
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.