Emir Džafić: Razvoj primarne poljoprivrede stvara pretpostavku za pokretanje novih prerađivačkih kapaciteta

356

Visoko je grad u kojem se preko 60 posto stanovništva bavi poljoprivredom i mnoge porodice su u poljoprivredi vidjele priliku da obezbjede stabilan izvor prihoda. Do devedesetih godina poljoprivreda je tretirana kao dodatni posao kako bi svako domaćinstvo proizvelo određene količine prehrambenih proizvoda za vlastite potrebe kao što su: krompir, luk, paradajz, paprika, mrkva itd. Međutim, danas poljoprivreda na prostoru Grada Visoko postaje osnovna djelatnost i glavni izvor prihoda. Poljoprivrednici postaju profesionalci u pravom smislu riječi i proizvodnje postaju intezivne. Visočki poljoprivrednici su za kratko vrijeme postali lideri u određenim vrstama proizvodnji kao što su: plastenička proizvodnja, proizvodnja mlijeka, proizvodnja povrća na otvorenom, proizvodnja brojlera kao i proizvodnja jagodičastog voća. Također, poljoprivrednici se edukuju i prate savrenene trendove u određenim proizvodnjama tako da kroz edukaciju i primjenu savremenih metoda u proizvodnji ostvaruju maksimalne prinose po jedinici obrađene površine. Danas se visočki poljoprivredni proizvodi nalaze na tržnicama u našim najvećim gradovima kao što su Sarajevo, Zenica, Mostar.

Ono što je karakteristika primarne poljoprivredne proizvodnje jesu niske otkupne cijene i zbog toga treba uraditi nekoliko stvari kako bi ti proizvodi na tržištu dobili pravu vrijednost. Certificiranje proizvoda certifikatima koji garantuju sigurnost potrošača kao što je certifikat organskog proizvoda, halal certifikat kao i ambalažiranje i brendiranje proizvoda.

Međutim, prateći ovaj trend razvoja primarne poljoprivredne proizvodnje dolazimo do zaključka da se lokalna vlast mora maksimalno uključiti i nizom mjera omogučiti nesmetan razvoj i pozitivni trend koji vlada poljoprivredi na području našeg Grada. Prije svega mislim da se mora hitno donijeti krucijalni dokument “Strategija razvoja poljoprivrede na području Grada Visoko” u kojem će biti definisane sve mjere i koraci kako bi ovaj trend i u budučnosti bio pozitivan, jer bez toga doći čemo u situaciju zasićenja tržišta i nemogućnosti plasiranja proizvoda, a time i gašenja određenih proizvodnji, čemu smo i danas svjedoci. Lokalna zajednica mora definisati određena geografska područja za svaku pojedinačnu poljoprivrednu proizvodnju, omogućiti poljoprivrednicima čija je to osnovna djelatnost zakup zemljišta na duži vremenski period kako bi isti mogli imati dugoročni plan prozvodnje, stimulisati one proizvodnje koje imaju predispozicije za razvoj i širenje.

Na kraju, kada se ove stvari poslože dolazimo do zaključka da sve ove proizvodnje koje su zastupljene kod nas, a da bi iste imale perspektivu za širenje u budučnosti kao i maksimiziranje vrijednosti iste, moramo razmišljati i o otvaranju prerađivačkih kapaciteta kako bi ti viškovi proizvoda našli svoje tržište kroz gotove proizvode u prodaji. Visoko mora da ima fabriku za preradu povrća i voća, a isto tako i ulagati u otvaranje mini-mljekara kako bi, pored plasmana proizvoda u sirovom stanju, imali i prerađene proizvode sa dužim rokom trajanja. Posebno želim akcentirati otvaranje mini-mljekara tj. prerada mlijeka, jer su za kratko vrijeme visočki prerađivači postali brend u proizvodnji određenih proizvoda kao što je kajmak, dimljeni punomasni sir, svježi sir i pavlaka i potražnja za ovim proizvodima je sve veća, a sirovinska baza je sve veća. Prerađivački kapaciteti su i šansa za otvaranje novih radnih mjesta za nezaposlene osobe svih struka, a posebno mladih i obrazvanih koji su završili fakultete iz oblasti poljoprivrede i prehrane (prehrambeni tehnolozi, tehnolozi kvaliteta prehrambenih proizvoda agronomi itd). Kada se sve ovo poveže u jednu cjelinu i kada iskoristimo svoje resurse: sirovinska baza, znanje i iskustvo, ljudski resursi, tada možemo reći da poljoprivreda dugoročno ima prespektivu.

 

Visoko.co.ba/Emir Džafić, predsjednik UP VI-MILK Visoko

Komentari

komentara