Nakon sedam dana velikih antivladinih protesta u Minsku i drugim bjeloruskim gradovima, koji su započeli odmah nakon kontroverznih prošlonedjeljnih izbora – na kojima je predsjednik Aleksandar Lukašenko proglasio apsolutnu pobjedu u prvom krugu – situacija u Bjelorusiji krajnje je neizvjesna i dramatična.
Dok mu zapadne zemlje odriču izborni legitimitet, a Moskva mu istodobno nudi vojnu pomoć, Lukašenko je pokrenuo velike vojne vježbe na zapadnoj granici s Poljskom, optuživši Zapad i NATO pakt za pokušaj destabilizacije Bjelorusije, navodeći da su “tenkovi i avioni NATO-a raspoređeni na 15 minuta od bjeloruske granice” i da susjedne zemlje traže da se izbori ponove, piše Slobodna Dalmacija.
„Litvanija, Latvija, Poljska i, nažalost, naša bratska Ukrajina naređuju nam nove izbore. Ako pristanemo na to, naša zemlja prestat će postojati. Uz sve propuste i sve teškoće, izgradili smo prekrasnu zemlju zajedno. Kome je sada želite predati? Neću to dopustiti!“, poručio je Lukašenko na provladinom skupu održanom na Trgu nezavisnosti u Minsku, gdje se okupilo nekoliko desetaka hiljada njegovih pristalica.
Istog dana na Trgu heroja u Minsku održao se još masovniji antivladin skup na kojem su demonstranti tražili Lukašenkov odlazak. Premda su opozicijski izvori objavili da se na Trgu heroja okupilo 200.000 ljudi, strane agencije daju realističniju procjenu od oko 100.000 demonstranata.
U svakom slučaju, radi se o najvećem protestu u historiji Bjelorusije i najvećem dosadašnjem izazovu za Lukašenka, koji Bjelorusijom vlada još od 1994. godine.
OPROSTITE ŠTO SMO VAS TUKLI
Politička drama u Minsku započela je prošle nedjelje nakon što se Lukašenko proglasio apsolutnim pobjednikom s 80 posto osvojenih glasova, a opoziciona kandidatkinja Svetlana Tihanovska utvrdila da su izbori lažirani i da je zapravo ona dobila 80 posto glasova. To je bio signal za masovni izlazak građana na ulice i početak višednevnih demonstracija.
Lukašenkov odgovor bio je žestok – samo u prva četiri dana protesta policija je uhapsila oko 6700 demonstranata, od kojih su mnogi pretučeni, a Tihanovska je pobjegla u Litvaniju.
Nakon što su tri bjeloruska susjeda – Poljska, Litvanija i Latvija – u ime EU-a Lukašenku zaprijetile sankcijama ako policijsko nasilje ne prestane i uhapšeni demonstranti ne budu oslobođeni, vlasti u Minsku u petak su pustile na slobodu sve demonstrante, a ministar unutarnjih poslova Jurij Karajev objavio je službeno izvinjenje svim građanima koji su se slučajno našli na udaru policije.
„Preuzimam odgovornost i izvinjavam se svim osobama koje su povrijeđene jer su se našle na meti policije za vrijeme demonstracija”, rekao je Karajev.
GUŽVA NA GRANICI
Bjeloruska križaljka umnogome podsjeća na zbivanja u Ukrajini 2014. godine, koja su dovela do prozapadnog puča protiv tadašnjeg ukrajinskog predsjednika Viktora Janukoviča i posljedičnog rata na istoku Ukrajine. Svjestan te analogije, Lukašenko je u petak pozvao građane Bjelorusije da „ne nasjedaju na stranu urotu” protiv njihove zemlje:
„Nemojte se bacati na ulice. Morate shvatiti da vas se koristi, vašu djecu se koristi, kao topovsko meso. Neki ljudi su danas došli iz Poljske, Nizozemske, Ukrajine i Rusije… Agresija protiv naše zemlje je počela”, poručio je Lukašenko u petak, da bi tokom vikenda objavio kako mu je predsjednik Rusije Vladimir Putin ponudio „znatnu rusku pomoć” u slučaju „vanjskih vojnih prijetnji”.
Štaviše, u nedjelju je Lukašenko objavio da zbog NATO vojnih vježbi, koje se održavaju na prostoru susjedne Poljske i Litvanije, šalje vojsku na zapadnu granicu s Poljskom.
„Ne možemo mirno promatrati ovakav razvoj događaja”, pojasnio je Lukašenko, ustvrdivši da određene zemlje nastoje provesti „obojenu revoluciju” u Bjelorusiji.
U međuvremenu, oglasili su se i visoki dužnosnici Njemačke i Britanije: njemački ministar finansija Olaf Scholz proglasio je Lukašenka „diktatorom bez legitimiteta” i zaprijetio Rusiji da ne pokušava intervenirati u Bjelorusiji, dok je britanski šef diplomatije Dominic Raab izbore proglasio „prevarom” i poručio da „Ujedinjeno Kraljevstvo ne prihvata izborne rezultate”.
Računice obje strane je jasna: eventualnim dolaskom prozapadne vlasti u Minsk Zapad bi ušao u „meki trbuh” Rusije – kao što je to 2014. pokušao preko Ukrajine – pa je upravo zato Putin i ponudio vojnu pomoć Lukašenku.
Epilog: Evropa se nalazi pred još jednim, potencijalno vrlo opasnim unutrašnjim raskolom.
Visoko.co.ba/vijesti.ba
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.