Fadil Novalić, premijer Federacije: Provest ćemo reforme i nećemo se više zaduživati

Dugo smo to pitanje kladionica ''varili'' na Vladi. Kada su izmjene Zakona usvojene u Vladi, odmah su otišle u Zastupnički dom. Sljedeći korak bio je Dom naroda. Trebalo je insistirati na održavanju sjednice. Parlament počinje raditi 1. septembra i očekujem da će to biti završeno. Ne treba ''rastezati'' nešto što je već odavno gotovo

255

Razgovarala: Edita GORINJAC

MARKETING

Izmjene Zakona o igrama na sreću, adekvatno oporezivanje kladionica, jesu donijele trzavice u Vladu FBiH, i u samu koaliciju na federalnom nivou, ali ova priča će biti dovedena do kraja jer je to u interesu društva, građana Federacije. Već u septembru to pitanje mora biti riješeno, uvjeren je premijer FBiH Fadil Novalić..

Na optužbe da se država previše zadužuje kod međunarodnih kreditora i da je aranžman sa MMF-om štetan, premijer je dao odgovor u intervjuu za Faktor. Gradnja autoputa, reformski zakoni, ispunjavanje napisanog u Reformskoj agendi trenutno je na čekanju. Ali septembar je za koji dan i Vlada počinje tamo gdje je stala, što se očekuje i od Parlamenta.

FAKTOR: Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović nedavno se ”požalio” novinarima da ministre iz te stranke u Vladi Federacije preglasavaju, što će reći da su u Vladi narušeni odnosi?

NOVALIĆ: Mi još uvijek odnose u Vladi doživljavamo kao normalne. I oni zaista jesu takvi. Vlada ne odlučuje konsenzusom, nego većinom glasova. Preglasavanjem se smatra ukoliko jedna nacija ili jedna stranka bude preglasana. I to se nije događalo samo HDZ-u na tim ”spornim” igrama na sreću, kada HDZ jeste bio protiv naših amandmana. To se preglasavanje, mada ja ne dozvoljavam da se to tako naziva, jeste dogodilo na pretposljednjoj sjednici u mome odsustvu. Na jednoj od tačaka SBB i HDZ ”preglasali” su SDA, zatim su SDA i SBB ”preglasali” HDZ i konačno SDA i HDZ ”preglasali” su SBB. Sve je to bilo na jednoj sjednici. Mada, mi u 95 posto slučajeva odluke donosimo jednoglasno. Postoje tačke o kojima imamo različito mišljenje i to je sasvim normalno. Odluke koje se donose većinom su validne. Ali nije dobro, prije svega, da se neko nacionalno osjeti preglasanim, ali nije dobro ni da se neka stranka preglasa, jer smo u koaliciji. Međutim, postoje pitanja, kao što su bile kladionice, neka imenovanja, o kojima ne mislimo isto i ko ima većinu, ide dalje. To je tako. Bitno je da nijedna stranka u koaliciji nema većinu u Vladi, da jedna stranka ne može preglasati druge dvije. Dakle, Vlada još uvijek radi savršeno normalno, što potvrđuje i posljednja sjednica.

FAKTOR: Trzavice, ako ih tako možemo nazvati, u Vladi ili, bolje rečeno, koaliciji i jesu došle nakon otvaranja pitanja adekvatnog oporezivanja igara na sreću. Hoće li to pitanje konačno biti zatvoreno i hoće li u septembru biti usvojene izmjene Zakona? Trebale su biti prije nekoliko mjeseci.

NOVALIĆ: Trebale su. Dugo smo to ”varili” na Vladi. Kada su usvojene u Vladi, odmah su otišle u Zastupnički dom. Sljedeći korak bio je Dom naroda koji je otkazan, vjerovatno i iz tog razloga, što nije trebalo. Trebalo je insistirati na održavanju te sjednice. Sada su godišnji odmori. Parlament počinje raditi 1. septembra i očekujem da će to biti završeno u septembru. Smatram da ne treba ”rastezati” nešto što je već odavno gotovo.

FAKTOR: Uvjereni ste da će izmjene dobiti podršku?

NOVALIĆ: U Zastupničkom domu protiv toga je bio HDZ, i ovamo će vjerovatno biti, ali mislim da je ovo društvo, govorim o narodu generalno, ne o strankama, apsolutno za usvajanje tog zakona. Ako zaboravimo i tu priču o ubiranju poreza, to je ipak i pošast koju države različito sprečavaju. Njemačka, tako što dobitke oporezuje vrlo visoko, 33 do 94 posto. Mi oporezujemo 10 posto. Amerika, tako što ne dozvoljava igre na sreću osim na tri mjesta, u Connecticutu, na brodovima i Las Vegasu… Države su davno došle do toga da su to shvatile kao pošast, riješile su to kada se pojavila ekspanzija problema, kao što je slučaj kod nas. Mi sada činimo prvi korak, možda ćemo morati napraviti i naredni ako se to nastavi širiti. Porez nije velik, ako ne bude opet dovoljan, morat ćemo neke druge mjere uvesti, poput teritorijalnog ograničenja u smislu određivanja jednog mjesta za te igre u jednom kantonu ili gradu.

FAKTOR: Novac od Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) će doći. Potpisano je Pismo namjere. Međutim, optuživali su vas da ste u njemu obećali privatizacije i druge uvjete koji su nepovoljni za državu. Šta stoji u tom pismu?

NOVALIĆ: Vidjeli ste da smo insistirali na paketu: Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), Mehanizam koordinacije i MMF. Svjedoci smo da je taj paket zapakovan i to je ključ koji otljučava vrata evropskih integracija. Definitivno smo u ruke dobili ključ kojim možemo širom otvoriti vrata pristupnim pregovorima. Drugo, ukupno dobijamo oko milijardu maraka. FBiH dobija nekih 600-650. To je aranžman gdje finasiranje traje tri godine, četvrte godine se počinje vraćati i traje šest godina. Znači 10 godina. Za to vrijeme nema više budžetskog zaduživanja. To je veoma značajno i namjerno smo to napravili. Umjesto stand-by aranžmana, mi smo uzeli extended-fund facility aranžam koji traje 10 godina, lakše ga je vraćati, ali nema zaduživanja. Naša ideja jeste da provedemo reforme i da se više ne zadužujemo. Nema zaduživanja, osim domaćeg. Ove godine predviđeno je sto miliona za FBiH, ali se i dalje moramo zaduživati na domaćoj bankarskoj sceni, i tu dobro stojimo. Imamo čak negativne kamate. Na zaduživanje dobijemo još nešto novca. Nije mnogo, ali dobijemo. MMF nije tako značajan. Sto miliona na dvije milijarde i 600 miliona budžeta, ali ono što nosi reformske poteze koje smo potpisali sa MMF-om i tehnička podrška u pogledu provođenja reformi koju smo potpisali, za nas je mnogo dragocjenija.

Osim toga, prisustvo MMF-a šalje signal i drugim investicionim organizacijama da će socijalna i budžetska situacija biti pod kontrolom. U tom smislu, prije nekoliko mjeseci imali smo i odluku Svjetske banke da će naše reforme poduprijeti sa 756 miliona dolara, ali je to vezano za aranžman MMF-a. Pa i Wigemark je spomenuo milijardu ili milijardu i 200 miliona od EU-a. Ne vidim još kako oni to misle plasirati, ali i oni su spomenuli MMF kao prvu stepenicu na koju svi hoće da prvo stanu. Značajan je MMF, ali on nam ne rješava finansijsku situaciju čak ni ove godine, od 312 miliona rješava 100. Mi na rebalansu moramo reći da idemo na domaće zaduživanje, ali nije mnogo, jer pravimo uštede. Sedmog septembra je bord u Washingtonu, kraj septembra je konzumacija novca.

FATOR: A uvjeti, privatizacija…?

NOVALIĆ: Što se tiče same privatizacije, ona je spomenuta utoliko da ubrzamo proces. To je ovo što radimo sa Sarajevo osiguranjem ili drugima, pa vidjeli ste da ih neće niko. Što se tiče priče o pritisku da nešto privatiziramo, on ne postoji. Vjerujte, postoji naš pritisak. Sva državna preduzeća su na izdisaju, osim nekih glavnih kao što je Telecom, Pošta i nekih koja neće biti ni privatizirana, kao što su Željeznice, iako imaju problema. Energetski sektor sada da ponudimo za marku, neće ga niko. Tako su velike dubioze u rudnicima, tako je neizvjesno tržište električne energije. Dvostruko je pala cijena električne energije na tržištu samo u ovoj godini. Mi vršimo pritisak da se što prije riješimo nekih preduzeća, vidite da su morali pod stečaj Hidrogradnja, TTU… Država jednostavno nije efikasna na tržištu u pogledu vođenja takvih firmi. Neke komunalne i  javne, uredu. Država se može fokusirati na četiri-pet, na energetiku, komunalnu oblast, transport, ali ne može na građavinu, tu uvijek ima onih koji to rade bolje od nas, od države. Privatizaciju vršimo mi. Od njih, MMF-a, samo smo zatražili izradu plana restrukturiranja − Željeznice, zdravstvo, rudnici i BH Telecom, odnosno telekomi, ima i Eronet. Tamo je rečeno da se vidi s nekom svjetskom kućom gdje dalje. Kako se predviđaju stvari u pogledu profitabilnosti, kako dalje razvijati telekome u doba rastuće multimedijalne komunikacije.

FAKTOR: Dobili ste nedavno procjenu za Željeznice.

NOVALIĆ: Da, prije nekoliko dana, nisam još stigao da to iščitam. Nemaju ni oni mnogo ekipa. Za zdravstvo rade, a poslije toga idu rudnici. Mi i sami radimo projekat restrukturiranja rudnika. To je jedan od najvećih problema našeg društva.

FAKTOR: Šta s gradnjom autoputa? Najavljivano je da će u ovoj sezoni to biti veliko gradilište koje zapošljava veliki broj ljudi, ali sve je na čekanju. Možete li pojasniti situaciju?

NOVALIĆ: Na neki način došli smo u vrijeme kada je kreditni kapacitet prve akcize iscrpljen do 2019. godine, rekao sam to i u ekspozeu. Bez novog izvora nema gradnje autoputa. U međuvremenu, ta akciza djeluje tako da smo mogli otvoriti gradnju na dvije lokacije, to je Zenica i Mostar, to je 30-40 miliona eura. Dakle, dvije dionice Počitelj – Zvirovići i Počitelj – Most Počitelj, te dionice kod Zenice. To je, zanači, novac iz nekog prirodnog prirasta, ali to nije dovoljno. Pitanje je kako u narednih šest do sedam godina izgraditi kompletnu autocestu. Uspostaviti taj model da smo jednu trećinu izgradili, jednu trećinu gradimo iz nove akcize koja još nije usvojena. U Pismu MMF-u stoji da je trebamo  usvojiti do kraja septembra. Vidite, i tu su problemi i opstrukcije, i tu se manipulira s akcizama na alkoholna i bezalkoholna pića. Što se tiče treće trećine, da bismo završili gradnju, moramo potražiti koncesionare. Svjetskabanka nam je radila finansijski model i izvedbeni model kako da preklopimo ove dvije trećine, da ovu drugu trećinu koju gradimo iz druge akcize, gradimo paralelno s onom trećom − koncesijskom. Razrađujemo taj model i već smo sa tri-četiri koncesijske svjetske firme razgovarali. Postoji kapital, postoje ljudi koji su zainteresirani, ali prvo moraju biti riješene akcize. Stvar je jednostavna, pošto se radi o autoputu, onaj ko dobije koncesiju neće ga moći koristiti, neće biti u upotrebi, ako se kompletan ne izgradi. Autoput je u zastoju iz dva razloga. Jedan je što je iscrpljen kapacitet prve akcize, a druga nije donesena i niko nije mogao predvidjeti da će to trajati 15 mjeseci. Prva što smo uradili kada smo došli, sjeli smo s predstavnicima RS-a i postavili zahtjev za usvajanje druge akcize. Od tada je prošlo 15 mjeseci, to se „kiseli“ na Upravi za indirektno oporezivanje (UIO), te tamo, te ovamo…

FAKTOR: Zašto se ”kiseli”, šta je u suštini problem?

NOVALIĆ: Problem je što je uz tu akcizu bio zahtjev iz RS-a da se oporezuju alkohol i alkoholne prerađevine. I mi smo se složili. Dali smo takav prijedlog, na takav način. Međutim, nekako je na UIO „alkohol i alkoholne prerađevine“ protumačeno da tu ne treba biti vino, a da trebaju biti bezalkoholna pića. I kada je to došlo na Vijeće ministara, naravno,  predsjedavajući je to blokirao. Mi smo dobili i mišljenje MMF-a u tom pogledu. Koja je to država koja ne oporezuje vino, a oporezuje vodu akcizom, to nema nikakvog smisla. Konačno smo to tek u Pismu namjere uvrstili u pravoj formi. Znači, akciza ide na alkohol i alkoholne prerađevine i naftu i naftne prerađevine. Bukvalno te sintagme stoje. Sada je obaveza svih nivoa vlasti da do kraja septembra usvoje akcizu. To je pitanje, to je uvjet, za ovu treću trećinu gradnje autoceste. Imamo četiri pregovarača, koncesionara u ovom momentu.

FAKTOR: U kontekstu izmjena Zakona o državnim službenicima najavljivano je da više neće biti ”vječitih” sekretara, primjera radi, u ministarstvima. Da ćete raspisivati konkurse, da će te pozicije biti vezane za mandatni period. Međutim, stvari su na čekanju. 

NOVALIĆ: Donijeli smo taj Zakon da bismo mogli provesti reformu javne uprave. To je jedna šestina reforme iz Agende. Vidjeli smo da ne samo da ne možemo provesti reformu javne uprave sa postojećim zakonima o državnoj službu, nego i druge reforme idu preko državnih službenika, preko ministarstava, agencija, institucija. Vidjeli smo da je to neprobojni zid. Tako da smo donijeli zakon po kojem je moguće horizontalno i vertikalno pomjeranje i zamjena državnih službenika. To se odnosilo na 213 državnih službenika, od 7.000 u Federaciji. Kad je zakon usvojen, od tog dana sve je počelo funkcionirati. Nismo promijenili nijednog službenika, a onda je Ustavni sud donio privremenu mjeru, nije moje da uopće komentiram njihovu odluku, ali evo iznosim samo činjenice, po kojima članovi 11. b) i 70. b), koji se tačno odnose samo na tih 2013 službenika, da je to povreda građanskih prava i da postoji opasnost povećanja broja uposlenih. Ovo drugo ne znam da li je baš tema za Ustavni sud, da brinu o broju uposlenih, ali dobro. Tako su naveli. U septembru očekujemo konačnu odluku, presudu. Jedna činjenica stoji. Onog momenta kada smo imali zakon koji je bio „prijetnja“ da ljudi nisu tako sigurni na tim pozicijama, sve je počelo funkcionirati. Mi ništa drugo nismo u tom pogledu uradili. Nikakvih konkursa nije bilo. Ali kad je stigla privremena mjera, ponovo se sve vratilo na staro. Sistem ponovo funkcionira.

FAKTOR: To znači da Sud može donijeti odluku kakva je i privremena mjera i da će na ključnim pozicijama i dalje, do penzije biti ljudi zbog kojih, zaključujem iz Vašeg odgovora, stvari u javnoj upravi ne funkcioniraju.

NOVALIĆ: Dolazim iz realnog sektora i nepojmljivo mi je to da je povreda radnog prava ako vas neko zamijeni. To je nevjerovatno. Evo, recimo, da Vi ne radite dobro svoj posao, a ne smiju Vas zamijeniti. To je nepojmljivo u realnom sektoru. Nažalost, u javnom to nije tako, i tamo je rečeno da je to ugrožavanje građanskih prava ili ko zna kakvih prava. Ali dobro, mi moramo poštovati i poštovat ćemo odluku Ustavnog suda ma kakva ona bila. Jedno je moje privatno mišljenje kao nekoga ko je radio u realnom sektoru, a drugo je stvar poštivanja suda i zakonodavstva koje ćemo štiti po svaku cijenu. No, vidjet ćemo hoće li konačna odluka biti na valu privremene ili ne.

Rezultati reformi u FBiH: 23.000 novozaposlenih

Reformske mjere ipak donose rezultate, kaže premijer Novalić. Ogleda se to i u povećanju broja zaposlenih u Federaciji prvenstveno. Pomak na tom polju je načinjen i u RS-a, ali je tamo rezultat skromniji.

-Imate dvije vrste izvora tih podataka o zaposlenosti, administrativni i statistički. Po administrativnim izvorima, dakle, gledano po Poreznoj upravi, imamo tačno 499.500 otvorenih obrazaca, a naslijedili smo 476 hiljada. Više od 23 hiljade je novih radnih mjesta. Statistički, naslijedili smo 446 hiljada zaposlenih, a sada je 460.500, znači, po tome imamo više od 14 hiljada novozaposlenih. Svjetska banka nam apsolutno ne priznaje tu statističku računicu broja nezaposlenih, kažu da su tamo na evidenciji ljudi radi zdravstva ili ne znam čega. Uzimamo administrativne izvore kod ovih stvari, naprosto zato što su tačni, što se radi o obrascima po prijavama na posao i zato mogu reći da imamo 23.000 više zaposlenih ljudi, novootvorenih radnih mjesta, otvorenih obrazaca M4. U julu imamo stagnaciju, jer je to „ekonomski depresivan mjesec“,  odmori su i niko ne zapošljava. Do tada smo imali i po 2.500 novozaposlenih mjesečno, ali septembar donosi nova radna mjesta, nove pomake − objašnjava premijer.

Realni sektor: Male firme

Kada je riječ o zapošljavanju, premijer Novalić objašnjava kako je 60 posto novozaposlenih posao dobilo u firmama koje broje do pet radnika, a koje statistika ne obrađuje. Ostali su u firmama koje broje više od pet zaposlenih.

– Isključivo se radi o realnom sektoru. Imamo pad zaposlenih u administraciji, što je posljedica i našeg moratorija, ali u kantonima ga nije bilo. Niko osim Kantona Sarajevo nije donio moratorij na zapošljavanje u administraciji. Imali smo minus 1.800 u administraciji.

Isplata penzija i ubiranje poreza: Isović je čovjek  na pravom mjestu

Jedan od problema s kojim se Vlada FBiH suačila, kao i Zavod PIO, jeste naglo povećanje broja penzionera u ovom entitetu zbog Zakona o prijevremenom penzionisanju. Tako je krajem prošle i početkom ove godine u veoma kratkom roku povećan broj penzionera za 15.700. Poređenja radi, za vrijeme prošle Vlade za četiri godine mandata u penziju je otišlo nešto više od 14.000 radnika.

– I pored deficita i još 15.000 ljudi koji koštaju 90 miliona maraka, sistem bi nam se slomio da nemamo ekonomskog rasta, da nemamo ubiranja direktnih poreza većih za 11,3 posto. Uspijevamo održati sistem funkcionalnim zbog ekonomskog rasta, ali i čovjeka koji je na čelu Poreske uprave FBiH (Šerif Isović, op. a.), koji zaista dobro radi svoj posao.

Kada je riječ o isplati penzija, premijer uvjerava da će ona biti na vrijeme svakog mjeseca i da penzioneri neće imati potrebe za izlak na proteste u septembru, kako su najavljivali. Premijer, između ostalog, danas ima sastanak s predstavnicima penzionera.

– S njima ćemo dogovoriti samo ono što je realno. Ništa nerealno nećemo obećati, jer to se ne može realizirati. Njima sigurno nije stalo da dobiju od nas nerealna obećanja koja ne možemo izvršiti − kaže premijer.

Komentari

komentara