Fedžad Forto: Visoko je primjer terora lokalnih moćnika i teškog položaja novinara u BiH

Nezavidan položaj i napadi svakodnevica su medijskih profesionalaca u Bosni i Hercegovini, što dodatno govori o njihovoj važnosti u razvoju cjelokupnog društva. Ipak, iako se suočavaju sa mnogim poteškoćama, mnogi novinari ne odustaju od potrage za istinom u društvenim procesima, što u konačnici prepoznaju i sve njihove kolegice i kolege, zbog čega im odaju posebna priznanja.

Tako će, povodom Dana slobode medija – 3. maja, u BiH biti organizirana manifestacija “Novinar godine”, na kojoj će najboljim novinarima iz 2018. godine biti uručena priznanja, a u organizaciji Društva novinara BiH. O ovoj manifestaciji, kao i općenito o statusu novinara u BiH za naš portal govorio je generalni sekretar Društva novinara BiH i član žirija ovogodišnje manifestacije “Novinar godine” Fedžad Forto. Riječ je o dugogodišnjem medijskom profesionalcu, koji trenutno obnaša funkciju zamjenika glavnog i odgovornog urednika Federalne novinske agencije (FENA), čiji je aktivizam u svijetu bh. novinara itekako doprinio poboljšanju standarda ove profesije u našoj zemlji.

Povodom Dana slobode medija – 3. maja, Društvo novinara BiH organizirat će manifestaciju “Novinar godine” na kojoj će biti dodijeljena priznanja najboljim novinarima u 2018. godini. Možete li nam nešto više reći o ovom događaju?

“Riječ je o tradicionalnoj, 24. po redu manifestaciji, koja se, nakon nekoliko godina održavanja po drugim gradovima BiH, sada vraća u Sarajevo. Bit će održana u petak, 3. maja, na Svjetski dan slobodne medija. Nagrade će biti dodijeljene u pet kategorija: Novinar godine, za pisano novinarstvo, radijsko novinarstvo, TV novinarstvo i Nagrada za životno djelo. Žiri je nakon zaista dugotrajne analize prispjelih prijava donio odluke, o čemu vam sad ne mogu govoriti. Interes koji vlada za ove nagrade, pozivi koje još dobivamo govore, bez pretjerivanja, da je riječ o najznačajnijim novinarskim nagradama u BiH. Nadam se da neću pretjerati ako kažem da je ova manifestacija svojevrsni bh. medijski „Oscar“. Ovaj put će, također, posebna priznanja biti uručena institucijama i pojedincima koji su pomogli održavanje manifestacije i rad Društva novinara BiH u proteklom periodu”.

Prema podacima Misije OSCE-a u BiH u zadnjih 10 godina sloboda medija u Bosni i Hercegovini je u stalnom padu. U prošloj godini i početkom ove godine u ZDK zabilježili smo značajna narušavanja novinarskih sloboda i pokušaj zastrašivanja novinara u ZDK i to od strane najviših nosilaca izvršne vlasti kao i njihovih političkih istomišljenika, najbliže rodbine i onih zaduženih za obračunavanje sa neistomišljenicima. Slučajevi su prijavljivani i Društvu novinara. Pratite li te procese i dokle je zapravo „zona odgovornosti“ Društva novinara konkretno u slučajevima Adnan Jašarspahić (FTV), Dario Božić (FTV), Harun Bošnjak (BHRTV), Adnan Džonlić (Zenicablog)?

“Nažalost, u protekloj godini došlo je do velikog povećanja broja napada na novinare u cijeloj BiH. Sjećate se da je Društvo novinara interveniralo u slučajevima koje spominjete – obaviještena je javnost o tim incidentima, kao i naši međunarodni partneri. Slučaj iz Visokog „zavrijedio“ je pažnju na najvišem mjestu, u saopćenju predstavnika OSCE-a za slobodu medija Harlema Desira. Visoko je dobar primjer šta se sve možda dešava u manjim sredinama, a da nismo ni svjesni – teror lokalnih moćnika i težak položaj zaposlenih u malim, lokalnim medijima. Ovi slučajevi su sada zadaća pravosudnih institucija i mi ćemo pratiti njihov rad i obavještavati domaću i međunarodnu javnost. Nadam se da je naša intervencija pomogla i da su, bar zasad, prestali napadi i pritisci na kolege iz Visokog i Zenice”.

Nedavno je na prvoj sjednici novog saziva Federalnog parlamenta zastupnik Senaid Begić (SDP) pokrenuo inicijativu da se napadi na novinare tretiraju kao napadi na službene osobe, koja je i prihvaćena. Šta to znači u praksi i da li ste optimista da bi to moglo zaživjeti?

“Usvajanje inicijative je prvi korak i hvala gospodinu Begiću na njenom pokretanju. Očekujemo da se u raspravu o ovom zakonu uključe i predstavnici novinarskih udruženja i da se dođe do provodivog rješenja, koje će doprinijeti zaštiti novinara u obavljanju zadataka. Iskreno se nadam da će slična inicijativa biti pokrenuta i na državnom nivou, kako bi svi novinari u zemlji uživali isti stepen zakonske zaštite”.

Svjedoci smo učestalih napada na novinare u cijeloj BiH i to je postalo pravilo ponašanja onih kojima se ne sviđa način kako novinari izvještavaju o događajima. Nakon što novinari prijave takve stvari nadležnim policijskim stanicama ili policijskim upravama obično se ništa ne dešava i onda počinje igra prebacivanja odgovornosti sa policije na tužilaštvo i sudove, to traje godinama i obično se nikad ništa ne desi, a vrlo rijetko napadači odgovaraju za počinjene prekršaje. Kako riješiti tu vrstu problema, jer je očito da tromost sistema daje alibi onima koji uzimaju pravdu u svoje ruke, da nastave sa siledžijskim ponašanjem, najčešće naručivanim iz određenih i nezadovoljnih centara moći?

“Sporost i loš rad institucija za provođenje zakona samo otežava problem, jer slučajevi napada na novinare ili se ne procesuiraju, ili se slučajevi otegnu, ili se izriču blage kazne. Jedno od rješenja je ono vezano za izmjene zakona, o čemu ste me pitali u prethodnom pitanju. Problem je i utjecaj politike na pravosuđe, veliki broj napada na novinare izvode nosioci političke i društvene moći, koji sigurno imaju utjecaj na pravosuđe. Jedno od rješenja je da i medijska zajednica ne zaboravlja slučajeve napada, već da stalno postavlja pitanja tužilaštvima i sudovima gdje su slučajevi napada na kolege”.

Jedan od važnih preduslova i bitnijih faktora za kvalitetno i nepristrasno novinarstvo je taj i koliko su novinari plaćeni u BiH. Imate li neke pokazatelje kolika je to prosječna plata novinara u BiH, te kakve statuse i prava uživaju u svojim medijskim kućama, jesu li prijavljeni ili ih većina radi po ugovoru o djelu?

“Vidite kakav paradoks imamo. Mediji u BiH su izvještavali o protestima i borbi svih mogućih radničkih i socijalnih kategorija, bez medija mnogi od tih zahtjeva nikad ne bi bili realizirani, a skoro nikad ne govorimo o tome kakav je naš položaj! Posebno je nejasno stanje u internet medijima, mnogi od njih nisu ni registrirani kao mediji, ne znamo ko tamo radi, kakve su im plaće… Onda problem stanja u malim sredinama, katastrofalno male plaće, neriješen status. Pojava internet medija ugrožava tradicionalne medije, a nisam siguran da mnogi imaju adekvatan odgovor. Opet, na medijskoj je zajednici da pokrene ovu borbu. Niko osim nas samih neće nam pomoći da poboljšamo svoj položaj”.

Za kraj, recite nam kako je tekao proces izbora u svih pet medijskih kategorija za koje će biti dodijeljene nagrade?

“Već sam vam nešto govorio o tome. Meni je ovo bio prvi put da sam u ovom žiriju i moram reći da smo zadatak obavili krajnje savjesno i profesionalno. Među 12 nas koji smo odlučivali niko nema manje od 20-25 godina staža u novinarstvu i dolazimo iz svih vrsta medija. Nikakvih došaptavanja nije bilo, razmatrane su samo adekvatno poslane prijave na osnovu kojih je za svaku kategoriju vođena obimna rasprava isključivo na osnovu profesionalnih kriterija. Oni koji ove godine nisu među dobitnicima, a zaista je njihov rad bio izuzetno kvalitetan, neka se ne obeshrabre, već neka se jave i naredne godine”.

Visoko.co.ba/Enes Hodžić