Fizička aktivnost produžava životni vijek i doprinosi oporavku organizma u starosti

96

Novi rad istraživača s Harvarda pokazuje da je fizička aktivnost u “ljudskoj DNK”, ali i da je vježbanje direktno povezano s dužim životnim vijekom. Istraživanje je utvrdilo i da fizička aktivnost kasnije u životu može doprinijeti sporijem propadanju organizma.

Tim evolucijskih biologa i biomedicinskih istraživača s Harvarda u novoj studiji pokušao je dokazati da je fizička aktivnost “ugrađena u ljudsku biologiju”.

Rad izlaže evolucione i biomedicinske dokaze koji pokazuju da su ljudi, koji su evoluirali da žive mnogo decenija nakon što su prestali da se razmnožavaju, takođe evoluirali da budu relativno aktivni u svojim kasnijim godinama.

Istraživači kažu da fizička aktivnost kasnije u životu prebacuje energiju s procesa koji mogu ugroziti zdravlje ka mehanizmima u tijelu koji ga poboljšavaju.

Oni pretpostavljaju da su ljudi evoluirali kako bi ostali fizički aktivni kako stare i na taj način alocirali energiju fiziološkim procesima koji usporavaju postepeno propadanje tijela tokom godina. Ovo štiti od hroničnih bolesti kao što su kardiovaskularne bolesti, dijabetes tipa 2, pa čak i neke vrste raka.

“Rasprostranjena je ideja u zapadnim društvima da je, kako starimo, normalno da usporavamo, radimo manje i odlazimo u penziju”, rekao je evolucijski biolog s Harvarda Daniel E. Lieberman, glavni autor istraživanja.

“Naša poruka je obrnuta: kako starimo, postaje još važnije ostati fizički aktivan”, kazao je.

Istraživački tim, koji uključuje Aarona Baggisha i I-Min Leeja s Harvardske medicinske škole, vjeruje da je rad prvo detaljno evolucijsko objašnjenje zašto nedostatak fizičke aktivnosti, kako ljudi stare, povećava rizik od bolesti i smanjuje dugovječnost.

Studija koristi rođake čovjekolikih majmuna kao polaznu tačku. Istraživači ističu da su majmuni, koji obično žive samo 35-40 godina u divljini i rijetko prežive prošlu menopauzu, znatno manje aktivni od većine ljudi, sugerirajući da je u ljudskoj evoluciji postojala selekcija ne samo da žive duže, nego i da budu fizički aktivniji.

Tim je naglasio da je ključna zdravstvena korist fizičke aktivnosti produžiti životni vijek ljudi, koji se definira kao godine života provedene u dobrom zdravlju.

Rad pokazuje da, osim sagorijevanja kalorija, fizička aktivnost predstavlja fiziološki stres, uzrokuje oštećenja organizma na molekularnom, ćelijskom i tkivnom nivou. Odgovor tijela na ovo oštećenje je, međutim, u suštini da se vrati jači.

To uključuje popravak puknuća u mišićnim vlaknima, popravak oštećenja hrskavice i zacjeljivanje mikrofraktura. Reakcija također uzrokuje oslobađanje antioksidanasa i protuupalnih tvari povezanih s vježbanjem i poboljšava protok krvi. U nedostatku fizičke aktivnosti, ovi odgovori se manje aktiviraju.

Pokazalo se da procesi popravke ćelija i DNK smanjuju rizik od dijabetesa, gojaznosti, raka, osteoporoze, Alzheimerove bolesti i depresije.

Ključna poenta je da, budući da smo evoluirali, budemo aktivni cijeli život, našim tijelima je potrebna fizička aktivnost da bismo dobro ostarjeli. U prošlosti je svakodnevna fizička aktivnost bila neophodna da bismo preživjeli, ali danas moramo odabrati vježbanje, odnosno baviti se dobrovoljnom fizičkom aktivnošću radi zdravlja i kondicije”, rekao je Liberman.

 

 

 

 

 

 

Visoko.co.ba/klix.ba

Komentari

komentara

Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.

Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.