“Manite se medija, to je najveće zlo u svijetu! Oni su ti koji šalju pogrešnu sliku o svijetu, pune ljudima glave podjelama, a treba reći istinu. Ovi političari na vlasti, ovi ‘indijanci’, oni su ti koji stvaraju podjele. Njima je uvijek u cilju bilo da zavade, pa da vladaju. Mediji također lažu jer od laži žive. I Srbin i Hrvat i musliman i ciganin… Nebitno je, sirotinja se nikad nije dijelila.”
Njegov kolega Mile dodaje:
“Običan narod se nikad nije dijelio. Obični su ljudi uvijek živjeli skupa. Bitno je biti čovjek.”
Miro ističe kako je rođeni Fočak, te kako se i dan danas čuje sa svojim prijateljem Enesom iz Švedske.
“Ja sam Srbin, ali ja zidam ovu džamiju, u čemu je problem? Zašto bi meni to smetalo? Šta mene briga ko je kakve vjere, šta ja imam od toga? Dajte nam da radimo.”
- Foča je spremna da ide naprijed i ruši barijere
Investitor projekta je Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini, Muftijstvo goraždansko, Medžlis islamske zajednice Foča. Faruk Džankić, sekretar Medžlisa islamske zajednice Foča u razgovoru za Klix.ba navodi kako polažu nade u zajednički suživot u Foči, pogotovo obnovom Aladže koja je nekad bila simbol nekadašnje Foče.
“Kad kažete Foča, odmah biste pomislili i na Aladžu, ona je bila simbol Foče. U razgovoru sa komšijama saznajemo da 99 posto njih smatra da ona nikad nije trebala biti srušena. To je ono zdravo, međukomšijsko i međureligijsko razmišljanje i u tom kontekstu mi treba da i radimo i idemo dalje i stvaramo suživot”, kaže Džankić.
Dodaje kako ga raduje posebno što u izgradnji džamije sa njima rade njihove komšije pravoslavne vjeroispovijesti, što je znak toga da je Foča spremna da ide u tom pravcu naprijed i ruši barijere.
“Nedavno me obradovala anketa jedne televizije u kojoj su građane Foče pitali šta misle o obnovi Aladža džamije. Svi komentari su bili pozitivni. To raduje nas kao Islamsku zajednicu, a mene kao vjerskog službenika koji će sutra tu obavljati namaze i predvoditi naš džemat. To mi puno znači jer znam da u tom kontekstu ne moramo da se brinemo šta ko misli, mada mi nastojimo i ne obraćati pažnju na to, naše je da radimo svoj posao”, kaže Džankić.
Dodaje kako se upravo pripremaju za nedjeljnji zajednički iftar koji će okupiti preko 300 zvanica. U pitanju je tradicionalni iftar koji se organizuje svake godine na pretposljednji dan ramazana.
“Pretprošle godine smo bili na temeljima Aladže, a prošle godine smo ušli u Aladžu jer su zidovi bili već ozidani.”
- Aladža je uvrštena na listu UNESCO spomenika svjetske baštine
Trenutno je ozidano više od deset metara Aladža džamije i preko 13 metara munare.
“Radovi teku u najboljem redu, sve ide po planu, po onoj dinamici koja je predviđena i nadam se da će biti i u nastavku tako i da ćemo džamiju završiti u dogledno vrijeme”, kazao je na kraju razgovora za Klix.ba Faruk Džankić.
Aladža džamija (Šarena džamija, džamija Hasana Nezira) je izgrađena 1549. godine u Foči te je spadala u kategoriju većih džamija i prva je džamija u Bosni i Hercegovini izgrađena u klasičnom osmanskom stilu. Gradio ju je bliski saradnik Mimar Sinana i njena najveća vrijednost je što su sve kasnije džamije građene oslanjajući se na ideju Aladža džamije.
Aladža je uvrštena u kulturnu baštinu Bosne i Hercegovine i na listu spomenika svjetske baštine pri UNESCO-u. Predstavljala je jedno od najznačajnijih graditeljskih ostvarenja i bila jedan od najbolje proporcioniranih objekata, objekat koji je imao izvorno sačuvane unutarnje dekoracije i kojem se od početka pripisivala izuzetno velika simbolička vrijednost. Cjelina je bila izuzetno vrijedna, bili su sačuvani šadrvan, dio ogradnog zida i kasnije sagrađena česma u avlijskom zidu.
Aladža džamiju su do temelja srušile srpske vlasti u augustu 1992. godine. Njena je obnova počela 12. decembra 2014. godine, a očekuje se da će biti obnovljena 2017. godine.
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.