Na online sesiji Kruga 99, koja je održana danas o temi “Građansko društvo i demokratska država nasuprot etno nacionalizma“ istaknuto je, između ostalog, da je građansko društvo osnova svake države te da bi se Bosna i Hercegovina trebala okrenuti tom konceptu, prenosi Anadolu Agency (AA).
Sociolog i politolog profesor Džemal Sokolović smatra da je za BiH veoma važno pronaći teorijske izvore pojma građansko društvo i to tamo gdje je on nastao, u političkoj filozofiji.
“U političkoj filozofiji, moramo priznati svih, duhovni otac građanskog društva je Georg Wilhelm Friedrech Hegel. Tu u njegovoj filozofiji prava, on prvo ovako struktuira svako društvo: u osnovi je porodica, na vrhu je država, a sve ono što je između je građanskog društvo. Jedna od tih najstrašnijih banalizacija je ona koja kaže da je građansko društvo nevladina organizacija“, ističe Sokolović.
Da bi se razumjela suština građanskog društva, podsjetio je na ono što je Hegel u filozofiji prava rekao, gdje on polazi od pojma slobode, koji je osnova svih sukoba u svakom društvu.
“On to rješava na taj način što govori o dijalektici općeg, u našem slučaju države, onog posebnog, u našem bosanskom slučaju to su etničke grupe, i onog pojedinačnog. Kako on rješava taj sukob između ova tri momenta? On kaže da su stalno u sukobu ono posebno i ono opšte. I zaista pogledajte našu situaciju, pa će te vidjeti da država stalno ima problema sa onima koji se predstavljaju kao narodi, kao ono posebno“, kazao je Sokolović.
Dodao je da BiH ima situacija u kojem je etnička grupa u sukobu, ne samo sa drugim etničkim grupama, nego je i u sukobu sa samom sobom, jer svi nisu članovi jedne etničke partije koja hoće da predstavi čitav jedan narod.
“Taj sukob se dalje nastavlja, kao sukob i unutar same partije. Između rukovodstva te partije i članstva te partije, između onih koji su poslušnici te partije i onih koji ne slušaju. I na koncu taj sukob posebnog i općeg, kaže Hegel, se mora završiti u uspostavljanju pojedinca koji hoće da se predstavi kao narod, i na kraju kao država, pojedinca koji hoće da bude svi Hrvati, koji hoće da bude svi Bošnjaci i koji hoće da bude svi Srbi. U tom smislu mi se svi, u Bosni pogotovo, nalazimo pred dilemom, pred izborom: hoćemo li državu u kojoj će on taj jedan, i on onaj drugi i on onaj treći, dakle njih trojica i samo njih trojica biti država, ili ćemo državu u kojoj ćemo svi biti država, pa izaberimo“, zaključio je Sokolović.
Borac za ljudska prava Nerin Dizdar naglasio je da se u BiH lijeve i liberalne opcije smatraju pobornicima građanskog uređenja, dok se desnica smatra pobornikom etnonacionalnog sistema.
“Prije svega moramo istaknuti da takav slučaj nemate nigdje u svijetu. To bi otprilike bilo kao kada bi ste ljevicu i desnicu razlikovali po tome ko je za demokratiju, a ko je za feudalni ili plemenski ustroj. Ono što je bitno naglasiti da sa pravnog, legalnog stanovišta građansko društvo i građanska država nije samo ideal, ona nije opcija, ona je obaveza Bosni i Hercegovini, jer su u krajnjem slučaju sve evropske države građanske države“, rekao je Dizdar.
Magistar političkih nauka Slaven Kovačević istakao je aktuelni problem javne uprave u BiH, gdje se u državnim ministarstvima, institucijama, firmama, agencijama zapošljavaju osobe koje su samo etnički Bošnjaci, Hrvati ili Srbi, što direktno utiče na kvalitet te javne uprave, jer se ne zapošljavaju najbolji kandidati.
“To na jednoj ilustraciji znači ovako kako za direktora Državne regulatorne agencije za radijacijsku i nuklearnu sigurnost ne bi nikada mogao doći jedan Albert Einstein, jer nije pripadnik konstitutivnih naroda. Da li nam takav sistem treba? To je pitanje. Prelazak na građanski koncept je utemeljen u internacionalnim dokumentima, počev od univerzalne deklaracije o ljudskim pravima iz 1948. godine Ujedinjenih nacija, iz 1953. evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava, i to znači da ako ćemo poštivati te internacionalne dokumente mi moramo obezbijediti jednakopravnost svih građana ove zemlje u svim pravima, uključujući i politička. Tako ćemo jedino dobiti društvo jednakih šansi i na taj način obezbijediti potrebnu demokraciju“, istakao je Kovačević.
Visoko.co.ba/federalna.ba
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.