– Gledali smo u budućnost i jedinstveno tržište Balkana može biti opcija. Ako ima 20 miliona potrošača, to je interesantno za evropske kompanije tako da je budućnost Zapadnog Balkana jasna u EU sa svim njenim mogućnostima i perspektivama – rekao je Hahn.
On je govoreći na jednom od panela u sklopu Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu ocijenio da bi to doprinijelo otvaranju novih radnih mjesta i poboljšanju kvaliteta života građana. Na pitanje je li politička situacija u regiji pogodna za jedinstveno tržište, Hahn je rekao da “treba imati viziju”.
Pripreme za ulazak u EU
Ljubo Jurčić, profesor na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, bivši ministar i saborski zastupnik, kazao je za Faktor da to što je komesar Hahn rekao nije ništa novo i da se takvo razmišljanje čulo i od političara i od ekonomista i na samome Zapadnom Balkanu.
– Kreiranje EU-a je krenulo kreiranjem Evropske ekonomske zajednice, a prije toga Evropske zajednice za ugalj i čelik. Može se reći da sad imamo novu ideju da se napravi takva ‘Balkanska unija’ kao novi koncept pridruživanja ostatka zemalja Balkana Evropskoj uniji – kazao je Jurčić za Faktor.
Jurčić je naveo kako je osnovni cilj te ideje da se uradi “niveliranje” institucija, tržišta i procedura u zemljama Balkana i da one potom uđu grupno u EU.
– Kada držim predavanja po BiH, Crnoj Gori, Srbiji i Makedoniji uvijek studentima govorim da ove zemlje moraju raditi strategiju o saradnji i u skladu sa svojim specifičnostima u koje se uračunavaju postojeći položaji i resursi, iskustvo, infrastruktura i institucionalna infrastruktura – naveo je ovaj zagrebački profesor. Nakon toga bi to trebalo ići na usklađivanje na višem nivou – povećanje efikasnosti iskorištavanje resursa, postojećih kapaciteta i resursa te izgradnja novih institucija.
Azra Hadžiahmetović, profesorica na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu koja je jedno vrijeme bila i ministrica vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, pozdravlja prijedlog komesara za proširenje EU-a Johannesa Hahna.
– No, mi već jesmo na korak do jedinstvenog balkanskog tržišta. Sve zemlje obuhvaćene Sporazumom o slobodnoj trgovini u Centralnoj Evropi (CEFTA) iz 2006. formirale su zonu slobodne trgovine. To je pretfaza formiranju jedinstvenog tržišta. Ne bi bilo loše da se još više institucionalizira jedinstveno tržište jer bi se naše zemlje lakše integrirale u unutrašnje tržište EU-a – kazala je Hadžiahmetović za Faktor. Ona kaže da smo “nažalost svi više okrenuti EU, nego regiji i to će se tako i nastaviti” .
Vujo Vukmirica, profesor emeritus sa Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, smatra da ideja sama po sebi nije loše, ali ne vjeruje da je moguća.
– S obzirom na sve okolnosti, to je moguće, ali nije realno. Na Balkanu bi morali biti sasvim drugačiji odnosi kao i u EU. Odnosi između zemalja i naroda morali bi se svesti ne na ono što je često slučaj ‘Da susjedu crkne krava!’, već da se razviju odnosi ‘Da i susjedova krava daje više mlijeka!’ – naglasio je Vukmirica Za Faktor.
Ovaj beogradski profesor smatra da ćemo svi živjeti i prosperitetu i biti zadovoljni tek kada ti odnosi budu tako razvijeni, ne samo među političarima, već i u obdaništima, školama, fakultetima, među vjerskim zajednicama, vladinim institucijama…
Dugoročni projekti i kratkovidni političari
Profesor Jurčić je optimist, ali smatra da se to ne može postići samo davanjem novca, već da o tome moraju biti saglasne politike.
– Srećem te ljude. Svako malo sam u Sarajevu, Kopaoniku, Beogradu, Budvi… Naše balkanske političare koji su se ‘probili’ to ne zanima previše. Oni gledaju samo one najkratkoročnije političke efekte za sebe. Izvan politike, u zoni nauke, istraživanja i znanja imamo ljude koji to razumiju – dodao je Jurčić i naglasio da, nažalost, politika ne prepoznaje ta znanja i onda se bavi time ko je ko.
Hadžiahmetović navodi da bismo bili konkurentniji zemljama EU-a i svijeta samo da dosljedno primjenjujemo sve pogodnosti iz CEFTA-e.
– Jedinstveno tržište bi bilo primamljivije za neke značajnije investitore. Pojedinačno svi mi bilježimo male rezultate – naglasila je Hadžiahmetović.
Njen zagrebački kolega smatra da treba ulagati u zajedničko istraživanje, razvoj inovacija i novih proizvoda.
– Zemlje Balkana su premale da bi se svaka svime bavila. Samo zajedno bi mogle konkurirati nekome u EU i svijetu – naglasio je Jurčić za Faktor i dodao da bi tako zemlje Balkana bile i pripremljenije za uključivanje u EU.
faktor.ba/visoko.ba
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.