Naslovnica ZDK Privreda Hašim Mujanov...

Hašim Mujanović: Mašine u Krivaji će ponovo raditi

37

Prema informacijama do kojih smo došli, Općina Zavidovići na čijem ste čelu nema dugovanja ni po tužbama zaposlenika, ni prema dobavljačima. Da li je moguće?
– To je jedna od stvari na koju sam ponosan. Kada sam ulazio u mandat, bili smo dužni kao Općina za kreditno zaduženje za izgradnju puta Zavidovići – Pašin konak 2,2 miliona maraka. Uspjeli smo otplatiti cjelokupni kredit od 2,75 miliona KM.

Propala priča
Istovremeno, kada sam ušao u mandat, Općina je bila opterećena sa 463.000 KM po neisplaćenim pravosnažnim presudama prema zaposlenicima i dobavljačima. Drago mi je da sam za ove dvije i po godine uspio sanirati cjelokupni dug.

Koliko Vam je bilo teško raditi u situaciji kad nemate većinu u Vijeću?
– Poznavaoci političkih prilika u Bosni i Hercegovini, ali i samim Zavidovićima, znaju koliko je teško raditi kada nemate političku većinu u nekom zakonodavnom organu. Kao izabrani načelnik iz Stranke za BiH, mogu reći da sam imao pomoć od trojice vijećnika ove stranke u Vijeću, ali ovdje većinu čini 15 vijećnika od ukupno 29 njih. Dakle, to je bilo nedovoljno za bilo kakav ozbiljniji posao, ali sam na svaki način pokušavao da sarađujem sa svim vijećnicima, tako da nismo imali onu klasičnu opoziciju. Kada god smo predlagali nešto što je zaista u interesu građana, to je prolazilo na Vijeću. Tu mislim, prije svega, na strateške dokumente. Tek prošle godine, nakon gotovo četiri decenije, usvojili smo Prostorni plan.

Doveo sam u Zavidoviće direktora Evropske banke za obnovu i razvoj, potpisao s njim pismo saradnje i razumijevanja za dobijanje kreditnog zaduženja od pet miliona eura sa grejs periodom od tri godine, kamatnom stopom od 1,23 posto i rokom otplate od 15 godina. Na jedan takav aranžman ponuđena su dva miliona eura nepovratnih sredstava i donacija vlade Austrije od 600.000 eura za izradu strategija za kandidovane projekte. Ti novci ne bi došli u Općinu nego bi bili kandidirani prema onim agencijama koje se bave tim studijskim poslovima. Trebalo je samo da odluka o kreditnom zaduženju prođe u nacrtu na Vijeću. Čak i da je prošla nacrt i prijedlog u Vijeću, moglo se odustati od kreditnog zaduženja ukoliko bilo šta bude štetno po Općinu, s tim što bi nama ostao novac za studije izvodljivosti predloženih projekata. Nažalost, većina vijećnika nije podržala ovaj prijedlog. Imamo dvije kotlovnice koje se zagrijavaju na ugalj koje su veliki zagađivači. A imamo nedovoljnu snabdjevenost građana toplotnom energijom gdje se od 2.000 i nešto stanova zagrijava samo njih oko 200. Bio je tu i nezaobilazan projekat izgradnje gradske deponije komunalnog otpada sa sortirnicom i reciklažnim dvorištem. Žao mi je što nismo imali razumijevanja za takve stvari.

Nekada je između Krivaje i grada Zavidovića bio znak jednakosti. Gigant je na koljenima, radnici bez posla.
– Na pitanju Krivaje pali su i država i pravosuđe. Neshvatljivo je da se to nijemo posmatralo, ali i saučestvovalo u devastaciji imovine preduzeća i Zavidovića. Još 2014. godine, dok sam bio zastupnik u Skupštini Zeničko-dobojskog kantona, postavljao sam pitanja nadležnima šta su uradili po pitanju kriminalne privatizacije Industrijskog preduzeća Krivaja. Do dana današnjeg nisam dobio nikakav odgovor. Znam da je po Zakonu o krivičnom postupku nadležnost tužioca bila da prikuplja informacije o svim događajima do kojih slučajno dođe, pa i putem medija, da ispita da li su tačni ti navodi ili ne. Kod nas niko ne reaguje ni kada imate čvrste dokaze ili kada imate ono što smo mi imali: proteste na ulicama, blokadu saobraćajnica, štrajkove glađu, prijetnje samospaljivanjem. Niko od njih nije reagovao, kao da ih se ne tiče.

Nesposobno pravosuđe
Ukoliko su oni nesposobni da to riješe, a tu mislim na kompletno pravosuđe i one koji imaju obavezu prema Krivaji, a to je Vlada Federacije, neka prebace nekim aktom imovinu Krivaje na Zavidoviće, jer mi imamo prostor da tu imovinu stavimo u funkciju. U prethodnom periodu ovdje su bili potencijalni investitori iz Indije koji su željeli u Krivaji da proizvode traktore, bili su iz kompanije Doğtaş koja je najveći proizvođač namještaja u Turskoj. Iskazali su interes da investiraju ovdje, kao i gospodin Pilav i fabrika MS&WOOD koji su željeli investirati ovdje. Ali, zahvaljujući brojnim sudskim procesima koji se vode za i protiv Krivaje, za i protiv aktera koji su učestvovali u nezakonitim privatizacijama Krivaje, sve je blokirano. Tako danas imamo potrebu za prostorom, a imamo prostor koji zjapi i ugrožava sigurnost cjelokupnog grada. Iz tog razloga sam prošle sedmice imao sastanak u Vladi Federacije. Bitno je da se mašine uključe, da počne proces proizvodnje i da ti radnici više ne zavise od nečije milosti.

 

 

Komentari

komentara

Visoko.co.ba pratite na ANDROID i IOS aplikacijama, kao i na društvenim mrežama FACEBOOK i TWITTER.