Hoće li OHR “presjeći” sa Izbornim zakonom: Od poziva za nametanje do odbacivanja

U razgovoru za Večernji list Inzko je pojasnio od čega se sastoje ta dva prijedloga.

“Prvi model bi bio da se uvede nekakav elektorski koledž, izborni kolegij, kao što to ima Amerika na predsjedničkim izborima. U njega bi bili izabrani predstavnici kantona i ondje bi neko tijelo odlučilo kojih 17 ide u Dom naroda FBiH iz svakog konstitutivnog naroda. Drugi model je da se zadrži načelo da iz svakog kantona bude najmanje po jedan predstavnik svakog od triju konstitutivnih naroda, ali bi se uveo prag koji bi odredio koliki mora biti postotak birača iz jednog naroda da bi njihov glas birao. Može biti 1 ili 2 posto ili 6 posto, o tome bi se trebalo dogovoriti”, rekao je Inzko.

Prijedlog OHR-a za Vijesti.ba komentarisali su predstavnici opoziconih i pozicionih političkih partija SDP-a, DF-a, SBB-a, HDZ-a i SDA

Predsjednik Demokratske fronte Željko Komšić istakao je da ga prije svega čudi me malo takav stav OHR-a i ovakvo Inzkovo mišljenje.

“Ne znam da li on uopće ima saglasnost od zemalja članica PIC-a za ovakav stav, što je prva stvar”, kazao je za Vijesti.ba lider DF-a.

Druga stvar, navodi Komšić, stav koji iznosi Inzko je u potpunosti suprotan onome što je zvanično pravno mišljenje OHR-a po apelaciji Bože Ljubića, a koje Ustavni sud, nažalost nikada nije htio uzeti u razmatranje.

“Tako da mi tu nešto jednostavno nije usklađeno. Mislim da bi samog Inzka trebalo pitati, je li tačno da je on to rekao. Zato što rješenja koja je navodno Inzko iznio su u dubokoj suprotnosti sa ustavnim sistemom Bosne i Hercegovine, Federacije BiH i u dubokoj suprotnosti sa onim što su međunarodne obaveze Bosne i Hercegovine po pitanju provođenja presuda Evropskog suda za ljudska prava”, rekao je Komšić.

Ako je to već tako, zaključuje Komšić, onda su ta rješenja diskriminirajuća.

Zastupnik SBB-a u Parlamentu BiH Damir Arnaut, komentarišući prijedloge izmjena Izbornog zakona BiH koje je u javnost iznio visoki predstavnik u BiH, također je izrazio čuđenje kazavši da je Inzko odstupio od čvrstog dogovora da se ne iznose bilo kakvi detalji, a koji dogovor su EU i SAD postigli sa svim akterima ovog procesa, pogotovo što su se domaći akteri čvrsto držali tog dogovora

“Ja ću, ispred SBB, nastaviti poštivati taj dogovor, a OHR je ovim istupom visokog predstavnika Inzka preuzeo veliku odgovornost za konačni ishod. Ovo je već drugi put u dva dana da vidimo odstupanja između EU i OHR-a, nakon što je u srijedu EU delegacija pozvala Vijeće ministara BiH da dostavi prijedlog izmjena Zakona o krivičnom postupku, što SBB podržava, dok je visoki predstavnik Inzko istog dana zagovarao SDA-ov prijedlog”, naglasio je Arnaut u izjavi za Vijesti.ba.

Predsjednik SDP-a Nermin Nikšić govoreći za Vijesti.ba o OHR-ovim prijedlozima naveo je da SDP BiH nije dobio u bilo kakvom zvaničnom,  finalnom obliku, prijedloge izmjena Izbornog zakona BiH koje je pomenuo visoki predstavnik Valentin Inzko

“Zbog toga, teško je dati konkretan odgovor da li su takvi prijedlozi prihvatljivi, a svakako da ćemo imati vrlo konkretan stav kada ih dobijemo”, poručio je Nikšić, komentarišući dva rješenja za reformu izbornog zakonodavstva, koja je predložio OHR.

Nikšić za Vijesti.ba kaže da se, ipak, o nekim od tih stvari na proteklim sastancima razgovaralo.

“Ono što je sasvim sigurno jeste da oba načina izbora delegata u Dom naroda Parlamenta FBiH zahtijevaju i izmjene Ustava Federacije BiH, što svakako komplikuje i otežava usvajanje”, ističe Nikšić.

Potpredsjednik SDA Šefik Džafarović smatra da OHR treba ponuditi rješenje pri čemu zapravo ne bi ništa nametao, nego bi popravljao i sa Ustavom BiH usklađivao rješenja koja je ranije sam nametnuo.

“Smatram da to treba da uradi OHR, zato što je Ustavni sud proglasio neustavnim za Mostar i za Dom naroda FBiH rješenja koja je ranije nametnuo OHR. Dakle, Ustavni sud je ta OHR-ova ranija rješenja djelimično stavio van snage. Praktično, OHR ne bi ništa nametao, nego bi zapravo popravljao i sa Ustavom BiH usklađivao rješenja koja je ranije sam nametnuo”, rekao je Džaferović.

– Kada je u pitanju izbor članova Predsjedništva BiH, za SDA nije prihvatljiva bilo koja izmjena Izbornog zakona BiH koja bi nas udaljavala od implementacije odluka Evropskog suda za ljudska prava, podsjetio je Džaferović.

“Na to nas je upozorilo i Evropsko vijeće za vanjske poslove, koje je kazalo da BiH ne treba da preduzima nikakve zakonodavne korake koji bi je udaljavali od implementacije odluka Evropskog suda za ljudska prava. Prijedlog HDZ-a BiH koji nije usvojen u parlamentarnoj proceduri udaljavao je BiH od implementacije odluka Evropskog suda za ljudska prava  i potvrđivao je diskriminaciju”, rekao je Džaferović.

Sa druge strane potpredsjednica HDZ-a BiH Borjana Krišto kazala je za Vijesti.ba da dva prijedloga koje je visoki predstavnik Valentin Inzko predstavio u vezi sa izmjenama Izbornog zakona BiH nisu modeli za rješavanje ovog pitanja.

“Riječ je o idejama modela, koje nama nisu nepoznate”, kazala je Krišto.

Mi smo, tražeći rješenja, u razgovorima sa predstavnicima političkih stranaka i međunarodne zajednice govorili i o takvim idejama. Dakle, to su modeli o kojima se razgovaralo, ali u konačnici dogovor nije postignut ni oko čega. Jedno je spomenuti neki model, a drugo je doći do rješenja kada je u pitanju presuda u slučaju Ljubić i principi koje traži. Ovdje ne vidimo ništa od toga”, navela je Krišto.

Ona je konstatovala da, kada je u pitanju OHR, “upravo se i danas bavimo prijedlozima koji su nametnuti, pa neka svako izvuče pouku, između ostalog i oni”, zaključila je Krišto.

vijesti.ba/visoko.ba