I knjiga je postala luksuz: Da li će biti više pisaca od čitalaca?

Međunarodni sajam knjiga u Sarajevu. Ambicioznih dvjesto izlagača iz BiH, zemalja regiona i drugih zemalja svijeta u Centru Skenderija ponudili su raznovrsnu literaturu. Po nevjerovatnim popustima. Čak i do vrtoglavih 70 posto. I sve to uz besplatan ulaz! Privukli su posjetioce. Dolaze ljudi sa svih strana. Uglavnom gledaju šarenilo koje su im priredili. Ponešto i kupe, knjige od jedne do 10 KM. Rijetki idu preko te cijene, a zanima ih uglavnom lako štivo – beletristika, romani provjerenih pisaca ili oni sa bombastičnim naslovima, te klasika ukoliko ima jeftinijih izdanja.

Kakav je položaj knjige u 21. stoljeću, vremenu tehnologije, i ko je u toj priči čitalačka publika, pojasnio je u svom nagrađivanom romanu “Završna riječ” književnik Zlatko Topčić, gdje malo u šali, a više u zbilji kaže kako danas „u Bosni nekoliko pisaca imaju svog omiljenog čitaoca“.

I nije pogriješio! A takvoj situaciji doprinijela je prije svega loša ekonomska situacija usljed koje je knjiga onima koji bi je i željeli kupiti – postala luksuz. Pa u izboru između dobre knjige i obroka, radije biraju ovo drugo. Istina, ima i onih koji će posljednji novac dati za štivo omiljenog autora. Ali, u manjini su. Među takvima je penzioner Ante Brankić, koji je nekoliko sati čekao da se otvori Sajam, kako bi kao prvi posjetilac dobio knjigu.

-Imam 80 godina i ne preostaje mi ništa drugo nego da puno čitam, ali dok platim režije i hranu, ne ostane mi novca za knjige. Odvojim ja nešto za kulturu, ali na kraju mjeseca „tu kulturu“ pojedem – pojasnio je on.

Praksu čitanja održavaju uglavnom starije generacije koje vole osjetiti miris knjige, „škripu“ papira pod prstima, a mlađe, ukoliko u pauzi od različitih društvenih mreža nađu vremena, knjige čitaju na internetu.

S druge strane ne smijemo zanemariti ni podatke koje je u izvještaju „Obrazovanje za sve 2015“ prošle godine objavio UNESCO prema kojima je u našoj zemlji dva posto stanovništva nepismeno, odnosno, s obzirom na to da se procjenjuje da u BiH trenutno živi 3,8 miliona stanovnika, to znači da je oko 8.000 onih koji ne znaju ni čitati ni pisati. No, još nije utvrđen procenat onih koji nemaju naviku družiti se s knjigom.

Da rezimiramo, dobra knjiga uvijek će naći put do publike čemu u zadnje vrijeme svjedoči trilogija „Što pepeo priča“ o perzijskom mistiku Omaru Hajjamu autora Dževada Karahasana, koja je probudila nevjerovatno interesiranje, kako u bosanskom, tako u njemačkom govornom području.