Malo je naroda u Evropi koji se mogu pohvaliti činjenicom da imaju odgojno-obrazovnu instituciju koja neprekidno radi skoro petstotina godina. Ovih dana u Sarajevu će biti obilježena 482. godišnjica postojanja Gazi Husrev-begove medrese. Kroz sve ove godine i ona je kao i naš narod prolazila kroz teške periode, ali je opstajala. Tim povodom želja nam je da bar za trenutak naše čitaoce podsjetimo na značaj i ulogu ove ustanove za očuvanje Islama, ali i za naš narod u cjelini.
Gazi Husrev-begova medresa osnovana je 26. redžeba 943. godine po Hidžri (8. januara 1537. godine po gregorijanskom kalendaru). Njen osnivač je unuk turskog sultana Bajazida II, najznamenitiji namjesnik i dobrotvor Bosne, Gazi Husrev-beg, čija vakufnama čini trajnu organizacijsku i programsku osnovu rada ove škole. Poznata je pod imenom Kuršumli medresa po olovnim kupolama koje je prekrivaju (Kuršumlija). Prvobitno ime je nosila po imenu Gazi Husrev-begove majke, turske princeze iz Seldžučkog sultanata, u čiju slavu je i sagrađena, Seldžuklija.
Zahvaljujući vakifovoj mudroj i dalekovidoj oporuci iz navedene Vakufname da se u školi, pored duhovnih i tradicionalnih znanosti, izučava “i drugo što bude potrebno s obzirom na običaj i mjesto”, Gazi Husrev-begova medresa je cijelo vrijeme svoga postojanja bila u punom znanstveno-pedagoškom dosluhu s prilikama i vremenom u kojem je djelovala. Gazi Husrev-begovu medresu završio je veliki broj bošnjačkih alima, imama, hatiba, mualima, muftija, hafiza, ali i renomiranih profesora, filozofa, umjetnika i znanstvenika. Svršenici i svršenice Medrese su činili I danas čine kičmu Bošnjačkog naroda.
Gazi Husrev-begova medresa danas djeluje kao srednja škola. Školovanje traje četiri godine. Nastava se izvodi na bosanskom jeziku po Nastavnom planu i programu koji donosi Rijaset Islamske zajednice Bosne i Hercegovine, a odobrava Ministarstvo obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo. Svršenici Gazi Husrev-begove medrese mogu nastaviti školovanje na bilo kojem fakultetu u Bosni i Hercegovini i na mnogim fakultetima u inostranstvu, posebno u islamkom svijetu.
Medresa je škola internatskog tipa i, u pravilu, svi redovni učenici stanuju u internatu, to njenim učenicima i učenicama, pored redovne nastave, omogućava raznovrsne vannastavne aktivnosti kroz različite sekcije, klubove i kružoke. Posebno su se na tom planu afirmirali horska sekcija, koja ima desetak snimljenih audio i video kaseta ilahija i kasida, te list Zemzem koji kontinuirano izlazi od 1968. godine. Gazi Husrev-begova medresa djeluje kao jedinstvena škola sa muškim i ženskim odjeljenjima.
Gazi husrev-begova medresa je po Vakufnami velikog Gazije smještena u samom srcu grada, preko puta njegove džamije. Dugo vremena je bila jedina Medresa na prostorima Balkana. Pohađali su je a i danas je to slučaj i učenici iz mnogih susjednih država.Iz nje su poslije posljednje agresije 92-95, nastale i sve ostale medrese u BiH. Na stotine njenih svršenika i učenika je stalo u odbranu naše domovine, a desetine njih je dalo svoj život braneći je od agresora.
Mnogo je Visočaka i Visočanki prošlo kroz Gazijinu medresu. Siguran sam da su svi ponosni što su bili dio njene povijesti i što su jeli “Gazijin hljeb”. Možda smo mi grad sa procentualno najvećim brojem svršenika i svršenica ove Ustanove u našoj državi.. Piscu ovih redaka nije bilo teško da posljednjih nekolko dana stavi na papir sve žive svršenike i svršenice Gazi husrev-begove medrese. Iznenadit će te se kad čujete da u Visokom ima oko 150 svršenika i svršenica ove škole.
Ovih dana Gazi husrev-begova medresa obilježava 482. godinu postojanja.Tim povodom održat će se centralna svečanost u amfiteatru Gazi Husrev-begove medrese. Na akademiji, će pored ostalog, biti dodijeljena posebna priznanja za afirmaciju te odgojno-obrazovne ustanove njezinim svršenicima: profesoru Džemalu Salihspahiću, bivšem direktoru Gazi Husrev-begove medrese i prof. dr. Fahiri Fejzić-Čengić, redovnoj profesorici na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, našim sugrađanima.
Ponosni smo što smo bili učenici Gazi husrev-begove medrese, a iskrene čestitke dobitnicima priznanja.
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.