Ima li opasnosti od terorizma u našoj zemlji nakon deportacije?

U prethodnoj godini nije zabilježen nijedan odlazak bh. državljana na strana ratišta. Koordinacijom bh. institucija u 2019. godini u Bosnu i Hercegovinu deportovano je više od 20 osoba. Mjesta panici kada je riječ o novim odlascima nema. No, pitanje je ima li opasnosti od terorizma u našoj zemlji, nakon njihove deportacije?

Na stranim ratištima pozivali su na nasilje i ubistva. U našoj zemlji im se sudi. Ukupno 22 osobe iz Bosne i Hercegovine osuđene su zbog odlaska na ratišta u Siriju i Irak. Do sada nije bila ni jedna oslobađajuća presuda. Posljednja presuda je Ibri Ćufuroviću. Prvostepeno osuđen je na 4 godine zatvora zbog učešća na ratištima takozvane Islamske države.

Šta nakon isteka kazni i kako resocijalizirati sljedbenike ISIL-a kad se vrate u BiH? Ima li opasnosti za terorizam na našim prostorima? Ministar sigurnosti BiH Fahrudin Radončić (SBB) kaže da je opasnost od terorizma jednaka u svakoj zemlji, a opasnost u našoj zemlji nisu povratnici sa stranih ratišta – već migranti: “Za mene je veća opasnost ako vam ovdje prođe 20 ili 30 hiljada migranata. Da niko nema dobru evidenciju ko su ti ljudi, da se svaki drugi zove Muhamed Ali ili Muhamed Salah. Da ih niko čak nije ni fizički skinuo i pitao momak, skini košulju da vidimo da li imate rane sa nekih drugi stranih ratišta. Tu mi imamo još veću odgovornost nego ljudi koji su već detektovani kao teroristi koji su vraćeni i bit će presuđeni u skladu sa našim zakonom”.

Tako su i presuđeni, no mnogo je onih koji su već odslužili kaznu i sad slobodno šetaju našom zemljom. Više od 20 osoba je na slobodi, podaci su Centra za sigurnosne studije, a osim policijskog nadzora u BiH, nema uvjeta za bržu resocijalizaciju.

“Koliko će se oni na kraju uspješno adaptirati u bh. društvo, definistivno ovisi i od toga koliko ih i kako ih, rekao bih, spremno dočekujemo, u smislu već primjera radi formiranih i dobro obučenih multidisciplinarnih timova u lokalnim zajednicama”, objašnjava Aid Smajić, profesor psihologije na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu.

Stručnjak za sigurnost Nedžad Korajlić upozorava na veću angažovanost društvene zajednice: “Morati ćemo kao društvo da se tim ljudima dodatno zabavimo i pokušamo dodatno da ih vratimo u društvo, da ih ne ostavimo na ledini bez posla, bez sredstava za život i svega ostalog”.

Resocijalizacija je neophodna kada je riječ o ženama i djeci koji se i dalje nalaze u prostorijama azilantskog centra u Delijašu. A to nije dugoročno rješenje. Nove deportacije se očekuju i u ovoj godini, više od 100 osoba je i dalje na stranim ratištima.

Visoko.co.ba/federalna.ba