Incko za NEZAVISNE: Bh. političari protraćili cijelu deceniju

Politička elita je fokusirana na zadržavanje svojih privilegija i protraćila je cijelu deceniju, rekao je Valentin Incko, visoki predstavnik u BiH.

“Politika destruktivnosti iz posljednjih deset godina mora postati stvar prošlosti. Potreban nam je novi pristup kojim se građani stavljaju na prvo mjesto i koji ubrzano donosi konkretan napredak”, rekao je Incko u intervjuu za “Nezavisne”.

NN: Vjerujete li da će referendum o nametnutim odlukama visokih predstavnika, posebno o Sudu i Tužilaštvu BiH, biti održan u RS?

INCKO: Očekujem od vlasti RS da ostave ovaj antidejtonski referendum po strani i prestanu s osporavanjima Mirovnog sporazuma i mjera koje su preduzete kako bi se taj sporazum sproveo. U mom nedavnom Specijalnom izvještaju Savjetu bezbjednosti UN-a o ovom pitanju objasnio sam razloge zašto sam ja, kao konačni autoritet za tumačenje civilnih aspekata Opšteg okvirnog sporazuma za mir, utvrdio da RS bez sumnje krši sporazum. Moj stav o ovom pitanju se neće mijenjati i budite uvjereni da ću istrajati na pridržavanju odredbi Opšteg okvirnog sporazuma za mir. Svi bi trebalo da usmjerimo svoju zajedničku energiju na rješavanje hitnih problema s kojima se građani suočavaju i treba da prestanemo kreirati vještačke krize i neprekidno živjeti u prošlosti. Građani ne plaćaju račune za režije i hipoteke za stanove retorikom o referendumu. Prioriteti su smanjivanje stope nezaposlenosti, privlačenje ulaganja, borba protiv kriminala i korupcije i postizanje napretka u okviru evropskog programa. Zapravo, pitanje referenduma izuzetno šteti ulaganjima. Ova zemlja i njeni građani kaskaju za regionom. Oni sebi jednostavno ne mogu priuštiti više političkog avanturizma poput ovog referenduma.

NN: I predstavnici Saveza za promjene ističu da se slažu s argumentacijom za referendum, iako se ne slažu u vezi s tim da li ga sada sprovoditi. Razumijete li emocije koje u narodu očigledno postoje kad je u pitanju ova kontroverzna tema?

INCKO: Razumijem da su građani širom zemlje, uključujući i RS, frustrirani zbog nedovoljne vladavine prava u BiH. Takođe sam uvjeren da se treba povesti diskusija o načinu na koji se mogu poboljšati i ojačati pravosudne institucije na svim nivoima. Takva diskusija se zapravo već odvija u okviru strukturalnog dijaloga s Evropskom unijom. Trebalo bi je nastaviti i intenzivirati. Međutim, ukoliko je cilj osigurati jednaku pravdu za sve, kao što to tvrde predlagači referenduma, ne razumijem zašto traže slabljenje državnih ovlaštenja za sprovođenje suđenja u predmetima političke korupcije u RS. Ukoliko biste pitali obične ljude da li podržavaju slabljenje pravosudnih institucija koje su nadležne za krivično gonjenje korumpiranih zvaničnika, mislim da bi većina negativno odgovorila, bez obzira na to gdje žive. Obični građani žele vladavinu prava i ne žele da iko u ovoj zemlji bude iznad vladavine prava. To je ono što razumijem i to je jedan od razloga zašto želim da se pravosudne institucije na svim nivoima, uključujući i državni nivo, jačaju, a ne slabe.

NN: Rade li Sud i Tužilaštvo dobro?

INCKO: Oni daju konkretne rezultate, ali kao i u slučaju bilo koje druge institucije, ima dosta prostora za poboljšanje. Sada su ove konkretne institucije u centru pažnje, ali znam da, u međuvremenu, i pravosuđe na nižim nivoima takođe treba poboljšanje. Moj stav je jasan: ojačajmo pravosudne institucije na svim nivoima. Pronađimo efikasnije načine za osiguranje nadzora u smislu pravovremenog procesuiranja nekih konkretnih predmeta, tako da onda ne mogu nestati u ladicama. Neka se objave obrazloženja za donesene presude. U Ukrajini se počelo sa snimanjem suđenja. Možda bi se tako nešto moglo uraditi i ovdje. Osigurajmo više transparentnosti na svim nivoima. Naravno da postoji prostor za poboljšanje, ali poboljšanja moraju sprovesti kompetentni organi vlasti, a ne jednostrani potezi kojima se krši Mirovni sporazum.

NN: Imaju li srpske žrtve ratnih zločina i njihove porodice pravo na satisfakciju na sudu, na primjer, kad su u pitanju Dudaković i Orić?

INCKO: Žrtva je žrtva bez obzira na nacionalnost, apsolutno, a oni koji su preživjeli zločine i njihove porodice, bez obzira na nacionalnu pripadnost, zaslužuju pravdu. Treba suditi svakoj osobi koja je počinila ratni zločin. Oni koji budu proglašeni krivim treba da budu kažnjeni. Bez izuzetaka. Tačka. Putem Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju i lokalnih sudova održana su suđenja za mnoge predmete ratnih zločina, ali stoji i činjenica da su mnogi zločinci još nekažnjeni. Potrebno je rješavati ovaj problem i to se već djelimično radi putem Strategije za procesuiranje ratnih zločina BiH. Sve žrtve zaslužuju naše najdublje poštovanje. Moramo sačuvati sjećanje na njih i osigurati da buduće generacije budu opredijeljene za toleranciju, pomirenje i uzajamno razumijevanje. Svi moramo pokazati razumijevanje za tuđu bol, poštovati jedni druge i pokušati se fokusirati na budućnost. Ovo se odnosi na sve. Još jednom kažem – uvjeren sam da većina ljudi u ovoj zemlji koja ne pripada političkoj eliti ovo razumije i to instinktivno želi. Političari moraju sustići građane. Ali s obzirom na sve ovo, dozvolite mi da na kraju kažem još nešto vezano za Tužilaštvo i Sud BiH. To su institucije koje su dale konkretne rezultate: donijele su presude u nizu predmeta u vezi sa ratnim zločinima u kojima su žrtve i počinioci iz sva tri konstitutivna naroda. Ove institucije nisu antisrpske, antihrvatske ili antibošnjačke.

NN: Zanimljiv mi je i odnos predsjednika Dodika prema Vama. Sjećam se da je, na primjer, na našoj konferenciji o Dejtonu rekao da Vas lično cijeni i poštuje i da ste dobar čovjek, a da kad Vas kritikuje misli na instituciju koju predstavljate. Doživljavate li Vi te kritike lično?

INCKO: Iz moje perspektive nema ništa lično u poslu koji obavljam. Ne reagujem na ljude lično i ne shvatam lično reakcije drugih ljudi prema meni. To je tako. Način na koji ljudi reaguju je odraz njih samih. Oni ili poštuju osnovne norme civilizovanog ponašanja, ili ih ne poštuju.

NN: Možete li Vi odvojiti lično od službenog kad je u pitanju predsjednik Dodik? Ipak se Vi dugo poznajete, mnogo prije nego što ste došli ovdje kao visoki predstavnik.

INCKO: Istina je da poznajem mnoge lokalne zvaničnike već dosta dugo s obzirom na to da sam prvi put u BiH došao na dužnost 1996. godine. Ja sam ovdje da tumačim Dejtonski mirovni sporazum i da ga se pridržavam bez obzira sviđalo se to nekome ili ne. Ukoliko osporavate Mirovni sporazum, ja ću se, naravno, angažovati bez obzira odakle vi dolazite ili kako se zovete. Da je Federacija odlučila da održi takav referendum, ja bih odgovorio na potpuno isti način. Dakle, kad nekad neko pređe liniju, kao u slučaju vlasti RS s referendumom o pravosuđu ili ovlaštenjima visokog predstavnika, ja reagujem. Ali ne reagujem iz nekih ličnih pobuda, nego zbog toga što je došlo do kršenja Mirovnog sporazuma i što takvu situaciju treba ispraviti.

NN: On je, barem u proteklih desetak godina, uživao prilično veliku podršku naroda za svoju politiku, a ona je očigledno uključivala i čvrst odnos prema OHR-u…

INCKO: Niko ne osporava njegov izbor. Koliko mi je poznato pobijedio je svog najbližeg rivala za oko 7.500 glasova od ukupno 668.000 glasova i dobio je izbore. Njegova politika i način vođenja politike su njegova stvar sve dok se ne radi o osporavanju Mirovnog sporazuma. Nečiji čvrst ili blag stav prema OHR-u ne mijenja Dejton i obavezu zvaničnika da poštuju Mirovni sporazum.

NN: Da ste Vi u cipelama predsjednika Dodika, šta biste Vi uradili u narednih, recimo, dvije godine? Kakav biste Vi plan napravili?

INCKO: Moj savjet svakom političaru, posebno iz generacije političara koja je na vlasti tako dugo i snosi tako veliki dio odgovornosti za trenutnu situaciju, je jedan i isti za sve: budite dio rješenja, a ne problema. Radite u okviru Mirovnog sporazuma, prestanite dovoditi u pitanje budućnost BiH i budite pokretači pozitivnih promjena. Građani su željni pozitivnijeg i inkluzivnijeg oblika politike, posebno sada kad EU izabranim liderima ove zemlje nudi šansu da se odlučno okrenu ka budućnosti. Ova zemlja može uspjeti i njeni građani mogu prosperirati, ali to se neće dogoditi ukoliko organi vlasti nastave da se fokusiraju na uzaludna pitanja koja vode ka podjelama, kao što je ovaj referendum u RS. Promjena nabolje je moguća. No, morate reći: od danas počinjemo. Da sam na Dodikovom mjestu, ja bih pokrenuo ekonomiju, ojačao vladavinu prava i razvijao infrastrukturu.

NN: Imate li ličnih prijatelja u BiH među političarima i ostalim viđenijim ličnostima? I ima li ih i u RS i Banjaluci?

INCKO: Nije nikakva tajna da provodim dosta vremena razgovarajući s ljudima i pokušavajući bolje razumjeti njihove potrebe i probleme. To je moj pristup. Uvjeren sam da otvoren dijalog, vođen u dobroj namjeri, može dovesti do dogovora koji će dati pozitivne rezultate za obične građane ove zemlje. Moj pristup je isti, bez obzira da li razgovaram s ljudima u Sarajevu, Mostaru ili Banjaluci. To je moj način rada još od 1996. godine kada sam bio ambasador Austrije i neće se mijenjati.

NN: Vi ste, vjerovatno, jedan od najoptimističnijih visokih predstavnika. Još se sjećamo Vaše izjave, ili bolje rečeno nade, na početku Vašeg mandata da bi BiH mogla ući u EU 2014. godine, na stogodišnjicu od izbijanja Prvog svjetskog rata. Jeste li i dalje optimista? Kada ocjenjujete da bi BiH mogla postati članica iz današnje perspektive?

INCKO: Posao javnih ličnosti u ovoj zemlji je da pokušaju da stvore optimizam i da, čineći to, pokrenu pozitivne promjene. I zato se tako protivim političkoj retorici posljednjih deset godina. Umjesto da ljudima ulijeva povjerenje kako bi ulagali u ovu zemlju, ona ih obeshrabruje od ulaganja i stvara pesimistično viđenje budućnosti, tako da su neki ljudi odlučili da odu odavde upravo zbog toga, ljudi koji nam ovdje trebaju. Što se prije BiH pridruži EU – to bolje, ali to zavisi od vas, a ne od EU. Pristup politici u BiH se mora promijeniti i svi to znamo. Trebaju nam konkretni rezultati u sprovođenju evropskog programa. To je ono što vam EU govori. Ostvarite rezultate, radite s njima i uvjeravam vas da će se vaš način života ovdje u BiH primjetno promijeniti nabolje. Bolja budućnost je apsolutno moguća.

NN: Postoji li nešto što bi se moglo sažeti u dvije rečenice a da je, po Vama, generator svih problema koje imamo u BiH?

INCKO: Mogu to reći u jednoj rečenici. To je politička elita koja već predugo ne iskorištava prilike koje joj se nude da zemlju povede naprijed jer su fokusiraniji na zadržavanje svojih privilegija nego na promjene koje će pomoći njihovim biračima. Protraćili su cijelu deceniju. Sada treba da nadoknade izgubljeno vrijeme.

NN: Možete li predvidjeti razvoj događaja u BiH u narednom periodu? Hoće li biti još rekonstrukcija vlada, svađa, problema ili ćemo usvojiti Reformsku agendu, početi reforme i uskoro podnijeti aplikaciju za članstvo?

INCKO: Neću ništa predviđati, nego ću reći da jasno očekujem da se kršenja Mirovnog sporazuma, prije svega kada je riječ o referendumu u RS, moraju otkloniti i da se od njih odustane. Politika destruktivnosti iz posljednjih deset godina mora postati stvar prošlosti. Potreban nam je novi pristup kojim se građani stavljaju na prvo mjesto i koji ubrzano donosi konkretan napredak. Imam osjećaj da postoji sve veća svijest da takva temeljita promjena načina na koji se vodi politika u ovoj zemlji nije samo poželjna, nego i neophodna. Dakle, pitanje nije da li će se to desiti, nego kad. Neka promijene pristup sada i vidjećemo istinske, opipljive promjene u ovoj zemlji koje će donijeti koristi običnim ljudima i stvoriti prilike za razvoj u cijeloj zemlji. Dopustite da završim tako što ću reći još jednu stvar, a to je poruka svim vašim čitaocima, bez obzira na njihovu nacionalnost. Oni koji još sanjaju o tome da žive u državama u kojima svi Srbi žive zajedno, ili gdje svi Hrvati žive zajedno, ili gdje svi Bošnjaci žive zajedno zaglavili su se u prošlosti. To se neće desiti. Prošla su vremena kartografija. Dobre vijesti za njih su da postoji drugi način, a to je put ka članstvu u EU, uniji gdje će se upravo to desiti, gdje će svi Srbi, svi Hrvati i svi Bošnjaci biti zajedno. Vjerujte mi, postoji budućnost gdje se mogu ostvariti i građanske i nacionalne težnje, a to je EU, ali morate promijeniti pristup da biste tamo stigli. Jednostavna činjenica je da se ideja o svim Srbima u jednoj uniji, Evropskoj uniji, ostvaruje kroz uspješnu i funkcionalnu BiH. Što prije ljudi to razumiju i prihvate, to ćemo prije stići u EU. Razmislite o tome, gledajte na stvari iz šire perspektive i promijenite pristup.