Indira Kučuk-Sorguč: Žene su motor, a muškarci samo karoserija

Na izložbi će biti predstavljena 33 umjetnička djela 22 autora koja su već odavno ušla u anale bh. likovne umjetnosti, a između ostalih tu su djela Romana Petrovića, Gabrijela Jurkića, Mersada Berbera, Marija Mikulića, Đoke Mazalića i Ismeta Mujezinovića.

Kako je u razgovoru za Klix.ba kazala autorica izložbe Indira Kučuk-Sorguč, ona je prvenstveno željela da kroz svoju izložbu javnosti predstavi utjecajne Sarajke koje su ostavile dubok trag u historiji glavnog grada BiH, ali koje su na neki način potisnute ustranu.

Žene su oduvijek “iz sjene” bile pokretač promjena

“Iako većina misli kako je obrnuto, žene su motori, dok su muškarci samo karoserija. Nisam ovdje u svojstvu ovih modernih NGO feministica nego govorim kao kustosica za antropologiju i historičarka koja ima uvid u ulogu žene u historijskim procesima u posljednja dva stoljeća. Naše žene su uvijek ‘iz sjene’ pokretale promjene u porodici, u muškarcu kao kodeksiranom ‘pateru familiasu’ također, ali i u društvu općenito. Baš zbog toga što se bh. društvo ne sjeća svojih utjecajnih žena mi zaostajemo za civiliziranim svijetom, a kultura nam je generalno na niskim granama”, istakla je Kučuk-Sorguč.

U nastavku govori da će na slikama 22 umjetnika posjetioci moći osjetiti i prepoznati svu raskoš u umjerenosti Sarajke, njenu toplinu i mirnoću u pogledu, dostojanstvenost u izrazu lica i položaju tijela, a opet jednu prikrivenu snagu kojom pomjera kotač pravde bilo u svojoj kući ili izvan nje – u školskim učionicama, ateljeima, radionicama, na pijaci i u cijelom društvu.

“Ona je ‘tiha voda koja bregove slama’, odvajkada. Sarajka je decentna, nije prenakićena ni onda kada joj to društveni stalež dozvoljava, njoj bogatstvo priliči po duhu i izražaju. Vidjet ćemo na ovim slikama i begovicu Fajdinicu i bogatašicu Zlatku, i supruge uglednih ličnosti grada Sarajeva s kraja 19. stoljeća, od Joke do Elme, od Cigančice do Jevrejke, od Rahele do Une i do svih naših ‘una’, jednih i jedinih majki, kćerki, supruga. Vidjet ćemo i one koje su lošijeg socijalnog stanja, kao i one koje su izlazile iz okvira tadašnje tradicionalne uloge koju je žena imala i krčile put nama danas. Od djevojčica do starijih gospođa, od sirotica do bogatašica, od umjetnica do književnica – muslimanke, pravoslavke, katolkinje, Jevrejke do Romkinje – sve su tu i one kojima sam autor nije napisao ime vjere ili nisu religiozne i ćute se drugačije”, kaže autorica izložbe “Sarajke na platnima bh. slikara”.

Indira Kučuk-Sorguč posebno naglašava da je Sarajka i simbol otpora agresiji koja danas nema ni svoj spomenik, a učinila je sve da dostojanstveno, zdravo, kulturno i civilizirano preživimo najdužu opsadu u modernoj historiji. Kazala je da svojom izložbom želi pokrenuti inicijativu da se sarajevskoj ženi digne spomenik.

Muzej Sarajeva priprema nove projekte

“Umjetnička zbirka Muzeja Sarajeva poslužila mi je kao potencijalna platforma za izučavanje nekoliko ključnih kriterija u razvoju ove teze. Prvo, izabrala sam ona likovna djela na kojima se mogu kroz kulturu odijevanja i stila vidjeti razlike u pripadajućoj klasi, u zanimanjima, u vjerskim svjetonazorima, kao i u drugim specifičnostima. Drugo, željela sam da i žene predstavim kao autore, a ne samo kao likove/modele koji služe kao inspiracija nekom umjetniku, postavši od subjekta objekt, a novu subjektivizaciju im dajemo mi gledatelji, istraživači, analitičari, svako prema ličnom nahođenju i viđenju. I, naravno, zar treba bolji kriterij od toga da najbolje umjetničke kreacije naše likovne scene ne ostaju u paučini tamnih depoa?! Pogledajte samo ova famozna djela vrhunskih slikara i sve će vam se samo kazati”, objašnjava Kučuk-Sorguč koji su joj bili ključni kriteriji za izbor djela koja će biti predstavljena na izložbi.

Na izložbi će biti predstavljeni portreti 33 Sarajke i to Rahele, Une, Joke, Jovanke, Elme, Adele, Milke, Stake, Nade, Mice, Fajdinice, Zlatke, Djevojke, Sarajke, Milice, Maše ili, kako kaže Indira Kučuk-Sorguč, jednostavno Žena.

“Oni koji prate moj rad znaju da se ja ne zaustavljam tako lako i da ispunjavam svoje afinitete korak po korak, jer mislim da je pravi jazuk ako svoje kapacitete i od Boga date darove ne iskoristite na dobrobit svih. Ali prvenstveno da neke originane ideje dovedem do finalizacije. Naše društvo nije ono koje daje vjetar u leđa onima koji hoće, umiju i znaju to što umiju plasirati. Oduvijek sam bila svestrana i vidim samo dobro u toj višeslojnosti interesa jer svaki svoj talent brusim i nisam površna, pa će stoga i ovaj moj kustoski rad donijeti nešto novo i progresivno u pristupu poslu ili, kako vi to lijepo kažete, i na drugim poljima umjetnosti i književnosti. Ali čut će se već za to”, odgovara Indira Kučuk-Sorguč na pitanje da li izložba “Sarajke na platnima bh. slikara” najavljuje njen angažman i na drugim poljima umjetnosti osim književnosti.

Indira Kučuk-Sorguč kaže da je ovoj izložbi pripala čast da otvori 2019. godinu, tj. godinu obilježavanja 70. godišnjice rada Muzeja Sarajeva.

“Od 9. marta će biti otvorena izložba ‘Sarajevo od najstarijih vremena do danas’ u gradu Varnamu i trajat će više od mjesec dana na kojoj će Muzej na savremen način izložiti historijski prikaz grada kroz vijekove, kao i neke od dragocjenih predmeta iz muzejskih zbirki. Posebno značajan je projekt revitalizacije turističko-spomeničkog kompleksa Sarajevskog atentata koji se realizira u saradnji sa Zavodom za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa KS i drugim partnerskim institucijama, a sigurno je da će upotpuniti spomeničku kulturu grada i učiniti mjesto Sarajevskog atentata kulturološko cjelovitijim i zasigurno turistički atraktivnijim. Nakon tog važnog događaja uslijedit će nekoliko autorskih izložbi muzejskih kustosa u prostorijama Svrzine i Despića kuće, Brusa bezistana, Muzeja Jevreja i Muzeja 1878-1918. Centralna svečanost obilježavanja jubileja predviđena je za oktobar 2019. godine uz promociju filma i publicističkih izdanja o Muzeju, dodjelu priznanja i zahvalnica te prigodan umjetnički program”, govori Kučuk-Sorguč o planovima Muzeja Sarajeva za 2019. godinu.