INZ: Važni savjeti građanima – dodir sa hemikalijama uvijek opasan, najčešće koban

169

Zbog specifičnosti svog djelovanja, opasne hemikalije predstavljaju potencijalnu opasnost po zdravlje ljudi, čak i u okruženju u kojem se ljudi osjećaju najsigurnijim – u vlastitom domu.

Krivci za ovu vrstu trovanja, najčešće leže u nepoznavanju svojstava hemikalija i lijekova, njihovoj štetnosti kao i načinu njihovog skladištenja i čuvanja van dohvata djece, koje sa ovim supstancama niti u kojem slučaju ne bi smjele dolaziti u kontakt.

Najčešće stradaju djeca

Djeca dobi do pet godina, čine više od deset (10) procenata ukupno prijavljenih trovanja i intervencija zbog trovanja, u okviru rada zdravstvenih ustanova poput urgentnih blokova bolnica, porodičnih ambulanti i službi za hitnu medicinsku pomoć, upozoravaju iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ).

Pod terminom “dodir sa hemikalijama” podrazumjevamo gutanje, kontakt kože sa hemikalijama ili njihovo udisanje, bez razlike da li se radi o štetnom plinu, aerosolu ili čak isparenju.

U ukupnom broju trovanja, određeni procenat trovanja kod odraslih otpada na trovanja na radnom mjestu ili za vrijeme boravka na otvorenom, dok je kod djece ogroman procenat upravo u dijelu trovanja kod kuće ili trovanja u domaćinstvu.

Kako se navodi u upozorenju iz INZ-a, način obilježavanja ili označavanja svake opasne hemikalije mora biti izuzetno jednostavan, lako uočljiv, transparentan, kako bi sve osobe koje dolaze u kontakt sa hemikalijama, bez obzira na svoju stručnost i kompetencije, mogle prepoznati potencijalno opasnu hemikaliju, ali i način kako pravilno sa njom rukovati i kako u kontaktu sa hemikalijom zaštititi svoje zdravlje.

Sve hemikalije u osnovi razvrstavamo po jednostavnom kriteriju – po kojem osnovu i koju štetnost za organizam prouzrokuju, i to na hemikalije sa neželjenim akutnim i neželjenim hroničnim efektom.

Supstance sa neželjenim akutnim djelovanjem su one koje nakon jednokratnog izlaganja ili kratkotrajne izloženosti prouzrokuju veliku štetu organizmu. Kod kontakta sa ovim tipom hemikalija prvi simptomi, oštećenja i posljedice po organizam su trenutne, čak ako je kontakt ostvaren sa izrazito malom količinom supstance.

Hemikalije sa neželjenim hroničnim efektom su sve supstance čije djelovanje neželjene efekte manifestuje nakon produženog djelovanja ili izloženosti, u osnovi perioda ne kraćeg od devedeset dana.

Postupanje u slučaju dodira sa hemikalijama

Gotovo svaki nepripremljeni dodir sa hemikalijama je opasan, a najčešće i koban za osobu koja nije stručno osposobljena da rukuje hemikalijama.Važno je istaći da su u svim slučajevima kontakt telefoni nadležnih Službi za prijavu svih slučajeva dodira sa opasnim hemikalijama (u BiH) – 122 policija, 123 vatrogasci i 124 hitna pomoć.

Nakon što kontaktirate Službe osposobljene za dijelovanje u ovakvim situacijama, osobe prisutne trovanju mogu započeti s prvom pomoći dok čekaju na dolazak osposobljenog osoblja koje će pružiti svu potrebnu profesionalnu pomoć.

Prisutni trebaju odrediti da li žrtva diše, da li ima uredne srčane otkucaje, te u slučaju nužde da li treba započeti CPR – srčanoplućno oživljavanje.

Iz INZ-a navode da, poučeni iskustvom da je liječenje najuspješnije u slučajevima kad je otrov i način kontaminacije poznat, posude i uzorke povraćenog sadržaja neophodno je, ako to okolnosti dozvoljavaju, sačuvati i predati nadležnim službama.

Prvi prioritet je evakuisati područje (u slučaju da se radi o većim ili masovnim trovanjima), te obavijestiti ovlaštenu osobu i otići na mjesto koje se smatra bezbjednim. Drugi prioritet je dekontaminirati kožu i oči ispiranjem vodom.

Treći prioritet je, u slučaju da se radi o većim ili masovnim trovanjima, utvrditi vrstu hemikalija zbog kojih je nastala incidentna situacija, osigurati područje i staviti ga pod nadzor, onemogućiti pristup neovlaštenim osobama do momenta stavljanja situacije pod kontrolu, ograničiti izloženost radnog osoblja i utjecaj na okoliš, dok je četvrti prioritet očistiti kontaminirana područja i neutralizovati ih od daljnjih štetnih uticaja na okolinu.

 

Visoko.co.ba/Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica

Komentari

komentara