Prosječna neto plata u BiH u oktobru 2018., posljednjem mjesecu za koji su objavljeni podaci, bila je 894 maraka, oko 456 eura. Od decembra 2009. godine kada je neto plata u našoj zemlji prvi put prešla 800 maraka, i iznosila 802 marke, za devet godina porasla je za samo 92 marake.
Situacija je puno lošija kada se pogleda najniža neto plata koja iznosi oko 220 eura ili plata u realnom sektoru koja se kreće oko 250 eura.
Zanimljivo je da iako smo na samom začelju, situacija u BiH je bolja od one u Srbiji (422 eura) Albaniji, (378 eura) i Makedoniji (376 eura).
U Crnoj Gori se nešto više zarađuje 512 eura, potom Hrvatskoj -832 eura, dok je situacija očekivano najbolja u Sloveniji gdjer je prosječna neto plata 1077 eura.
Prema objavljenim podacima, najveće neto plate u Evropi isplaćuju se u zemljama koje nisu članice Europske unije- Švajcarskoj (4.370 eura), Islandu (3.568), Norveškoj (3.309), dok su u okviru Unije, najviše prosječne neto plate isplaćene u Danskoj (3.270 eura), a Luksemburgu (3.159 eura) i Švedskoj (2.570 eura).
U Savezu sindikata RS kažu da je visina plata u našoj zemlji odraz celokupne ekonomske situacije te da nikoga ne treba čuditi što radnici masovno odlaze na rad u inostranstvo.
Računica je, ističu jasna – svi koji rade za ovako niske plate ne mogu da obezbjede pristojan život svojoj porodici, što je sasvim dovoljan razlog da napuste ove prostore i idu tamo gdje će moći da žive od svog rada. Kako su nedavno rekli u ovom Sindikatu, situacija će se promijeniti, odnosno radnici neće napuštati RS onog trenutka kada im neto plate budu 500 eura.
A da bi do toga došlo ekonomisti navode da nam trebaju jasne reforme.
“Ukoliko se kao država želimo brže razvijati i smanjiti jaz u odnosu na zemlje regiona, trebamo hitno započeti reforme koje će prvenstveno smanjiti visoku stopu nezaposlenosti, olakšati poslovni ambijent za otvaranje novih radnih mjesta, smanjiti i ukinuti veliki broj nepotrebnih nameta koji koče poslovanje, smanjiti opterećenja rada u cilju poboljšanja konkurentnosti, povećati minimalna primanja radnika u cilju unapređenja produktivnosti i životnog standarda, pokrenuti nove investicijske cikluse, te poboljšati vanjskotrgovinski bilans”, ističe ekonomski analitičar Faruk Hadžić dodajući da nažalost BiH i pored ovako poražavajućih podataka još uvijek nema zvaničnu ekonomsku politikuin jasno postavljene ciljeve.
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.