Istraživanje za cijelu BiH: Grad Visoko među onima kojima otvorenost i transparentnost nisu jača strana

Proteklih sedmica objavljeni su rezultati istraživanja otvorenosti jedinica lokalne samouprave u Bosni i Hercegovini, koje je provelo Udruženje građana “ZaštoNe” iz Sarajeva, a na listi gradova i općina Grad Visoko zauzeo je ne baš sjajno 39. mjesto, kada je riječ o otvorenosti.

Istraživanje otvorenosti koje je obuhvatilo sve jedinice lokalnih samouprava u BiH, pokazuje da su ove institucije veoma zatvorene prema građanima/kama naše zemlje. Za one koji bi posumnjali u relevantnost ovakvih podataka, istaknuto je kako je ova analiza rezultat opsežnog istraživanja baziranog na metodologiji razvijenoj na osnovu standarda i preporuka brojnih međunarodnih institucija kao što su: Access Info Europe, EU, OECD, OGP, SIGMA, World Bank, a kreiranoj u sklopu ACTION SEE mreže.

Analiza otvorenosti urađena je na osnovu četiri principa (transparentnost, pristupačnost, integritet i učinkovistost). Ovi principi sadrže oko 80 indikatora koji provjeravaju da li institucije na svojim web stranicama objavljuju podatke poput: budžetskih dokumenata, finansijskih izvještaja, budžeta za građane, planova rada, informacija o nadležnostima, biografije rukovodica, informacije o zaposlenima, informacije o javnim nabavkama, javnim raspravama, antikorupcijskim politikama, podatke o radu općinskih/gradskih vijeća itd.

Grad Visoko, nažalost i nasuprot vizije gradske administracije u kojoj se navodi da je vizija “biti prepoznatljivi kao otvorena sredina visokih vrijednosti, konkuretnskih sposobnosti, inovativnosti i poduzetništva s ciljem stvaranja ambijenta za život i rad svih stanovnika grada uz efikasnu i ekspeditivnu administraciju koja slijedi principe poslovne izvrsnosti”, ispunio je tek 39,7 posto indikatora otvorenosti lokalnih samouprava u BiH.

Također, upitno je i koliko je to u skladu sa gradskom misijom, s obzirom da u njoj stoji: “Radeći na stvaranju vrijednosti za stanovnike općine Visoko vodimo se principima zakonitosti, transparentosti i efikasnosti”.

Monitoring je pokazao nekoliko “kritičnih tačaka”, odnosno ključnih prepreka kada je u pitanju otvorenost i transparentnost institucija kao što su neadekvatno sprovođenja Zakona o slobodnom pristupu informacijama, planiranje i uvid u trošenje javnih sredstava te korištenja neadekvatnih i zastarjelih načina komunikacije.

Većina institucija ne ažurira svoje zvanične web stranice, a neke institucije čak nemaju ni zvaničnu web stranicu. Manje od polovine institucija (48%) provelo je u 2019. godini neki vid javnih konsultacija/rasprava po pitanju nacrta Budžeta za tu godinu, a budžet za građane ima samo 18 jedinica lokalne samouprave.

Visoko od danas kao Sjeverna Koreja, ovih 13 vijećnika podržavaju “informativni mrak”

Zabrinjavajuća je informacija da sjednice vijeća u 98% institucija nisu dostupne javnosti putem video i audio snimaka, kao što je i slučaj u našem gradu. Saopštenja sa sjednica OV i GV se također rijetko nalaze na web stranicama institucija, a godišnji programi rada općinskih i gradskih administracija dostupni su javnosti tek u 35% jedinica lokalne samouprave. Nedostatak u davanju potrebnih informacija građanima/kama nije nadoknađen ni prisustvom općinskih i gradskih administracija na društvenim mrežama, jer ne postoji ujednačena praksa komunikacije na ovakav način.

Indikativno je da lokalni nivo nije pretjerano zainteresovan ni za saradnju i odgovaranje na upite. Naime, tokom istraživanja U.G. “Zašto ne” dostavilo je svim jedinicama lokalne samouprave upitnik sa nekoliko pitanja, a odgovor je stigao od samo 36 institucija.

S druge strane, postoje i institucije koje više od drugih ulažu napore kako bi se građani pravovremeno informisali o podacima od društvene koristi. Općine koje su zadovoljile najveći postotak ispunjenosti indikatora su: Općina Stari Grad Sarajevo čiji rezultat iznosi 67%, Grada Tuzla (60%), Grada Bijeljina (59%), te Općine Tešanj sa rezultatom od također 58%.

Za Visočane je zanimljiv podatak da se među deset najbolje ocijenjenih općina u ovom istraživanju nalaze i dvije najbliže njihovom gradu, a to su Općina Ilijaš sa 58% i Općina Kakanj sa 53% ispunjenih faktora otvorenosti.

Napominjemo da transparentnost, otvorenost i odgovornost u dobrom upravljanju predstavljaju osnovne preduslove kvalitetne lokalne samouprave i ne oni smiju biti tretirani kao “poklon“ građanima/kama.

A u nastavku i sami pogledajte cjelokupno istraživanje te pogledajte koji su to sve parametri uzeti u obzir prilikom ocjenjivanja:

null

null

Visoko.co.ba/Redakcija