BiHPrivredaIzazovi stočarske proizvodnje u BiH: Zbog neispravnih lijekova propadaju mlijeko i meso

Izazovi stočarske proizvodnje u BiH: Zbog neispravnih lijekova propadaju mlijeko i meso

Poljoprivrednici u BiH suočeni su sa različitim izazovima u proizvodnji hrane. Jedan od problema koji pogađa domaće poljoprivrednike jesu i netačni recepti na lijekovima koji se koriste pri liječenju bolesnih životinja na farmama.

Vrlo često se desi da pogrešno propisana karenca, odnosno period izlučenja lijeka iz tijela životinje, uzrokuje da se mlijeko ili meso mora bacati. Na ovaj problem ukazao je niz poljoprivrednika sa kojima smo razgovarali.

Štete na mlijeku

Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača mljekara RS-a, za Faktor je kazao da je imao iskustava da tragove antibiotika otkrije u mlijeku i šesti dan nakon korištenja lijeka, iako je receptom navedena karenca pet dana.

– Zbog ovog problema imao sam 200 KM štete na mlijeku koje sam morao baciti, i to po samo jednoj kravi. Zamislite štetu na farmama koje imaju na stotine krava. Na tržištu postoje određeni lijekovi čija je realna karenca 20 dana, a u receptu piše 10 dana. Ako upotrijebimo ovakve lijekove, samo možemo imati štetu u proizvodnji. Ima i lijekova za koje piše da nemaju karence uopće, a otkrije se u mlijeku prisustvo antibiotika – spomenuo je Usorac.

Predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH Nedžad Bićo objasnio je za Faktor da pored lijekova, razni koncentrati, silaža i koštano brašno mogu imati sličan efekat na mlijeko i meso.

– U BiH se slabo vode kontrole i radi ko šta hoće. Nadležne institucije trebale bi više voditi računa o tome šta se stavlja u promet. Ima poljoprivrednika koji iz neznanja dođu u poljoprivrednu apoteku i traže šta će im najbrže izliječiti životinju, ne vodeći pritom računa koliko je vrijeme izlučenja lijeka – kaže Bićo.

Nadležne institucije

Odobrenje uvoza, registracije i kontrole nad lijekovima u veterinarstvu je odgovornost tri institucije. Kancelarija za veterinarstvo BiH je odgovorna za odobrenje uvoza lijeka, a za registraciju lijekova nakon toga su nadležna entitetska ministarstva poljoprivrede.

Kontrolu nad primjenom lijekova kao i evidentiranje štetnih pojava je nadležnost Federalne uprave za inspekcijske poslove. Ali zabranu upotrebe određenih lijekova u BiH može donijeti Kancelarija za veterinarstvo BiH, a na osnovu prijave inspekcije o štetnosti lijeka. Time i entitetsko ministarstvo povlači registraciju lijeka koji se onda uklanja s tržišta. Nefunkcionisanje ovog lanca najviše štete nanosi domaćim stočarima, koji su zbog pogrešnih uputa prisiljeni bacati mlijeko i meso.


Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.

Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.

NAJNOVIJE