Iako ne tako veliko, kosovsko tržište jedno je od rijetkih sa kojim Bosna i Hercegovina ostvaruje suficit u vanjskotrgovinskoj robnoj razmjeri.
Uprkos tome, od prošlogodišnjeg uvođenja viza za građane BiH izvoz na Kosovo je smanjen. Na to su u više navrata upozoravali i stručnjaci, podvlačeći da će uvođenje viza za bh. građane direktno uticati upravo na trgovinsku razmjenu između BiH i Kosova. Pokazalo se da su bili u pravu i da su kosovske vize ustvari šamar za bh. privrednike.
Naći kompromis
Izvršni direktor HIFA group Venan Hadžiselimović kaže kako ova kompanija dugi niz godina sarađuje sa kompanijama na tzv. južnom tržištu, uključujući i Kosovo, ali naglašava da su od momenta uvođenja viza, te za vrijeme njihovog dobijanja, osjetili problematiku u vezi sa isporukom i snabdijevanjem tog tržišta.
– Time smo umanjili svoju prodaju od početka uvođenja viza za desetak puta, tako da su druge kompanije iskoristile tu priliku, pogotovo one iz Srbije i drugih zemalja koje mogu nesmetano sa ličnim kartama uvoziti proizvode na tržište Kosova, kaže Hadžiselimović.
On smatra da je jedno od rješenja ovog problema u analizi tržišta, odnosno potrebno je izvršiti procjenu pada izvoza na kosovsko tržište, što će, kako kaže, biti sasvim dovoljan argument nekome da kaže kako je potrebno učiniti dodatne napore kako bi se tržište Kosova otvorilo u kontekstu isporuka.
– Obje vlade, na nivou država, trebaju naći određeni kompromis ili eventualno omogućiti onim kompanijama koje su imale veću saradnju u prethodnim periodima da, ako se ne mogu izbjeći vize, bar pojednostave procedure izdavanja, mišljenja je Hadžiselimović.
Nadalje, Hadžiselimović podsjeća na činjenicu kako se već dešava da se proizvodi iz BiH zamjenjuju onim iz zemalja regije.
– Proizvodi koje mi distribuiramo na tržište Kosova, uglavnom se radi o bitumenu iz bh. rafinerije, zamijenjeni su isporukama rafinerija iz okruženja, kaže Hadžiselimović.
Direktor kompanije Deling iz Tuzle Omer Delalić ocijenio je situaciju teškom i lošom, koja ozbiljno utiče na otežavanje rada bh. kompanija.
– Situacija kao ona kakvu smo imali prije sa zapadnim zemljama. Na tome se nešto mora što prije uraditi. Znam da ljudi dolje imaju izuzetno dobru volju da rade sa našim firmama, ali iz razgovora sa nekim od njih koji su malo više pozicionirani, svi su rekli da naše dosadašnje vlasti nisu dovoljno uložile napora da ostvare kontakte i da pokušaju to ublažiti. Ne činimo ono što bismo trebali sami za sebe. Znam 10-15 kompanija sa kojima sarađujem a koje imaju iste muke. Ali, sigurno ih ima i daleko više, kaže Delalić.
Manje prisutni
Naglašava da je teško govoriti u brojkama, a da bi one bile egzaktne, koliko je poslovanje smanjeno od momenta uvođenja viza.
– Ali, moramo reći jednom riječju da je znatno. Čim vi ne možete otići na jedan sastanak, najaviti se i dolje pričati o poslu, odmah su to elementi koji utiču da ste dolje manje prisutni, čime su ozbiljno umanjene aktivnosti bh. firmi, smatra Delalić.
On je izrazio nadu da će aktuelna vlast raditi na rješavanju problema te da će u nekom bližem periodu početi diskutovati o tome i ostvarivati kontakte.
– U suprotnom, posao uzimaju zemlje iz regije. Za njih je sve bolje to što smo mi manje prisutni, naglašava Delalić.
Prema podacima kosovske Agencije za statistiku, u junu 2014. roba iz BiH činila je 3,3 posto ukupnog kosovskog uvoza. Godinu kasnije zabilježen je pad i iznosila je 2,7 posto.
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.