BiHPolitikaJanjić: Efekti hrvatskog skupa u Neumu razorni su po ideju balkanske šestorke

Janjić: Efekti hrvatskog skupa u Neumu razorni su po ideju balkanske šestorke

Jer ako će Hrvatska posebno izdvajati njen etnicitet i sa njim raditi svoje posebne igre, onda ona nije na pravcu EU. Želim da vjerujem da je to, ipak, bila slučajnost, ali upozoravam da može biti veliki problem, ističe Janjić u razgovoru za Vijesti.ba.

VIJESTI.BA: U atmosferi povišenih tenzija i tonova u regionu, je li Samit premijera Zapadnog Balkana u Sarajevu došao u pravo vrijeme? Ohrabruju li Vas poruke upućene ovom prilikom?

JANJIĆ: Da li ovo vrijeme dobro u smislu idealnih okolnosti? Nije. Nikad nema dobrog vremena, jer kakvo god vrijeme da je izabrano, ono je pravo, jer nešto treba raditi. Očigledno je da pojedinačne države, pogotovo one koje su bile u sastavju bivše Jugoslavije, teško mogu da izađu iz problema u kojima su se našli raspadom Jugoslavije vođeni istom ideologijom koja je i danas vladajuća. Ako se i danas vodite etnonacionalizmom, ako treba da gradite malu nacionalnu državu na teritoriji bivše veće države, imate problem koji će trajati 40 do 50 godina.

Istorija je pokazala da ako ste nešto razgrađivali ratovima pet godina, a politikom prethodnih pet godina, trebaće vam četiri puta više vremena. Iluzije da se države mogu pojedinačno oporaviti treba ostaviti po strani. Ako države jedna na drugu ne vrše pozitivne uticaje, vrše negativne, a to vidimo kod svake izborne kampanje. Kad treba da se ostane na vlasti, hvataju se neraščišćeni.

Postoji i druga stvar, odnosno okvir zbog kojeg ja mislim da je Samit bio dobar i da je cijela ideja dobra. Naime, kod nas postoji specifična kriza, a to je period pisanja novih istorija, novih identiteta. U vremenu problema sa kojima se svijet suočava, mi smo duplo ranjivi: posljedicama rata, razaranja, ljudskim žrtvama i nejasnim odgovorom na pitanje ko smo mi, svi koji smo tu.

Nama apsolutno odgovara jedan širi okvir, kao što je to okvir Zapadnog Balkana, jer time možemo ili svoje probleme prebaciti na durge ili pronaći neke nivoe saradnje, poput onih u infrastrukturi, normalizaciji života, zapošljavanju ljudi, povezivanju tržišta. Čak i korištenje naših zastarjelih tehnologija, jer između sebe možemo prodavati više robe, koju drugima ne možemo prodati.

U tom kontekstu, smatram da je Samit u Sarajevu jako važan. Sama činjenica da su se sastali premijeri država regije bolja je nego da su se sastali predsjednici, koji nemaju izvršnu vlast. No, postoje i loši elementi, zapravo naše navike da uradimo nešto preko noći, a to nešto traži dug rad. Od nekoliko premijera, između ostalih, i Aleksandra Vučića čuli smo izjave kako se sastaju, a ništa konkretno nisu uradili. Pa, uradili su time što se sastaju! Osim toga, ne može neko tek tako dati novac. Recimo, očekujemo novac iz berlinskog procesa. Ovaj sastanak premijera bio je korak dalje, bliže novcu, bliže izgradnji auto-puteva, a dalje od početka.

Postoji još jedna stvar koja me brine i mislim da je to bazični problem, a što bi EU trebalo da zna iz svoje istorije. Naime, putevi, povezivanje i trgovina dobra su stvar, ali saradnja nastaje na ključnim resursima od kojih se živi, a to je energetika. Prosto sam zapanjen činjenicom da su regionalni premijeri prihvatili u neku ruku ponizan odnos prema Energy Community i da se ne bore za ono što je Njemačka već ranije podržala – zapadnobalkansku mrežu proizvodnje i prenosa električne energije. Time bi premijeri došli u poziciju da ne čekaju novac, već da kontrolišu svoje resurse, te da iz svojih sredstava mogu finansirati dio projekata i da se onda oni postave kao ravnopravni. To je ono što meni smeta.

VIJESTI.BA: Pomenuli ste okvir Zapadnog Balkana. Upravo je evropski komesar Han na Samitu u Sarajevu poručio da je regionalna saradnja put kojim Zapadni Balkan treba ići prema EU. Je li to zapravo novi pristup Unije prema ovoj regiji? 

JANJIĆ: Naravno. Berlinska inicijativa je inicijativa EU. Krenula je kroz bečke sastanke, te berlinske zbog konkretnih programa. Podržavaju je zemlje članice EU. Cijela ta inicijativa bazira se na prvom iskustvu, odnosno kako je nastala evropska zajednica – iz Zajednice čelika i uglja.

Uprvao zbog toga kažem da regionalni premijeri treba da se osamostale i da idu u korak sa tim, a ne da čekaju da im to komesar Han kaže. On im to neće reći, jer su oni pod pritiskom velikih multinacionalnih kompanija u energetici. Dakle, premijeri država Zapadnog Balkana moraju iskoračiti na taj korijen, a korijen je energetska zajednica.

Drugo, EU putem ove inicijative pravi funkcionalnija tržišta. Putem pomoći za infrastrukturnu gradnju, ona ubrzava ova siromašna društva da aktiviraju svoje ogromne prirodne resurse – u turizmu, u hrani, u energetici. Treće, EU je prepoznala ne samo proširenje kao proširenje, nego širenje sa uključivanjem u buduću viziju Evrope. I sama EU se pita kako će izgledati u budućnosti. No, jedna stvar se sama nacrtala, a to je Zapadni Balkan.

U tom kontekstu, potreban je ozbiljan razgovor u regiji. Samo je pitanje gdje pripada Hrvatska, ali i Slovenija. Ta igrarija koju prave ove dvije države, zloupotrebljavajući položaj u EU. Kada im to odgovara, onda su balkan-osmorka, a kada im ne odgovara, onda je balkan-šestorka.

VIJESTI.BA: Samit u Sarajevu bio je Zapadni Balkan šestorke.

JANJIĆ: Da, ali kada to odgovara Hrvatskoj i Sloveniji, one se pojave u balkan-osmorci. Prema mom mišljenju, premijeri šestorke koji su našli zajednički interes, moraju jasno da postave to pitanje i Zagrebu i Briselu. Dakle, hoćete li ili nećete. Ako nećete unutra, onda da definišemo kako hoćete. U suprotnom, može se desiti ozbiljan problem. Vidjeli smo na primjeru Berxit-u, nema problema, jer su uredili svoje odnose.

VIJESTI.BA: U vrijeme Samita u Sarajevu, predsjednica i ministar vanjih poslova Hrvatske, Kolinda Grabar-Kitarović i Davor Ivo Stier, učestvovali su na skupu u Neumu u organizaciji člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda Dragana Čovića. 

JANJIĆ: Sama činjenica da su oni napravili paralelni skup u Neumu i pričali o svojoj paralelnoj nacionalnoj agendi, može da bude slučajnost, ali njen efekat je razoran po ideju balkan-šestorke. Jer ako će Hrvatska posebno izdvajati njen etnicitet i sa njim raditi svoje posebne igre, onda ona nije na pravcu EU. Želim da vjerujem da je to, ipak, bila slučajnost, ali upozoravam da može biti veliki problem.

Pominje se Samit u Trstu, koji bi trebao da bude održan u julu. U Trstu bi trebalo da se formalizuje postojanje koordinativnog centra za podsticanje malog i srednjeg biznisa, što je od životnog značaja za zemlje Zapadnog Balkana. Sjedište bi trebalo da bude u Trstu, jer se Italija ponudila da finansira sve to. Šta sada radi Hrvatska? Ona preko Kosova ruši tu inicijativu, jer navodno Srbija treba da dobije rukovodeća mjesta, kao što je Albanija dobila Centar za mlade.

Do Trsta se mora rasčistiti pozicija Hrvatske. Idealno bi bilo kada bi Hrvatska i Slovenija ušle u ovaj proces, jer bi to značilo šire i efikasnije tržište. To bi bilo mnogo bolje i za ubrzavanje rješavanja problema i BiH i stabilnosti. No, još je opasnije ako one ostanu u sadašnjem statusu. Bolje je dakle da uđu, a ako neće, onda da izađu.

Ova ideja je dobra, ali bi mogla biti potkopana, rekao sam već na primjeru Hrvatske, ali i na primjeru Vučićeve brzine koja je opasna. Jer ako mnogo žurite i tražite da odmah iskoračite u zapadnoevropsku uniju, koja je carinska unija, neko posebno tržište, vi time namećete agendu koja će u prirodnom toku doći za desetak godina. Ako je sad nametnete, dobićete sve negativne odgovore.

Zato sam uzeo primjer Trsta. Mislim da je to bila motivacija zašto su zvaničnici Hrvatske otišli u Neum, a ne briga za Hrvate u BiH, dakle da pokažu Vučiću i Srbima da ne mogu da budu neki lideri. Liderstvo mora da se izbaci iz glava. Kada kažete unija, to znači sekretarijat, to znači nekog ko koordinira, a onda to znači podjelu vlasti, a na tome smo pali i devedesetih godina.

VIJESTI.BA: Kažete da ideja o stvaranju carinske unije može biti potkopana od Hrvatske, ali i od Vučićeve brzine. Može li formiranje ovakve unije imati negativne efekte na države Zapadnog Balkana? 

JANJIĆ: Ne znam šta znači carinska unija uža od CEFTA-e. No, znam da postoje proizvodi koje CEFTA nije stavila na slobodni aranžman. Mislim da bi trebalo napraviti neki sistem međusobnih podsticaja izvoza i slično. Tako će de facto dođi do carinske unije, bez pravljenja formalne carinske unije. Ovako ćete razbiti CEFTA-u, a nećete ništa napraviti.

Reći ću vam jedan primjer. Kada je bivša Jugoslavija trebalo da se otvara prema Zapadu, ona je u Mariboru otvorila sajam malograničnog prometa. Sva roba koja je došla iz Austrije, mogal je da bude kupljena, prevezena u Austiju ili Sloveniju, bez ikakvih opterećenja. Kupovana je kao izložbeni artikl, ali izložbeni artikl je bio oslobođen, sadašnjim terminom rečeno, PDV-a i carine.

Volio bih da vidim takvu zonu, recimo, između Malog Zvornika i Zvornika. Tamo postoji napušteni terminal, most, gradi se novi most. Ljudi komuniciraju. Sve opštine uz Drinu i sa jedne i sa druge strane, koje su pogođene devedesetih godina, kada bi imale jedno takvo mjesto, ljudi ne bi išli da švercuju. Time se šverc ukida, roba se kupuje tamo. Mi moramo ići na takve projekte i dobiti ono što mislim da Vučić želi – rasterećenje barijera posebnih plaćanja.

Smatram da bi uvođenje formalizovane carinske zone unutar CEFTA-e dovelo do mnogih otpora. Prvi je Hrvatska, kao zemlja članica EU. Zašto bi ona kao članica EU, koja već ima privilegiju potpune slobode, to podržala? Dakle, potrebno je postaviti ozbiljno pitanje da li je Hrvatskoj u ovoj priči uopšte mjesto. Ako jeste, onda to mora biti Hrvatska koja je spremna da se odrekne svojih malih privilegija zarad budućnosti.

Hrvatska ekonomija ne može da izdrži borbu u EU, ni na jednom liberalnom tržištu. Prema mom mišljenju, ovoj državi bi bilo bolje da uđe u saradnju sa zemljama Zapadnog Balkana. U svojim glavama neka misle šta god hoće – da li su Hrvati, Balkanci, Australijanci, zapadnjaci ili bilo šta drugo, ali oni ovdje ekonomski pripadaju. Nisu, nažalost, iskoristili svoje putovanje prema Evropi da odmaknu, a izgleda da se i Sloveniji to desilo.

Idealno bi bilo da to bude Balkan osmorke, a možda je bolje da u ovoj fazi bude Balkan šestorke. Neka se Hrvatskoj otvori jedan “švedski sto”, ali da se jasno definiše na kojim pitanjima može da bude i onda da bude, a na kojim pitanjima neće i ne mora da bude, a ne ovo sadašnje stanje. Kada se malo zažele, uđu na Balkan, zasmetaju federalizacijom BiH i onda se sklone. I Vučić takođe – genijalne ideje za budućnost, neka ostavi kad dođe budućnost. Živimo u sadašnjosti.

Razgovarala: Nevena Ćosić

vijesti.ba/visoko.ba


Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.

Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.

NAJNOVIJE