Naslovnica BiH Je li moguće ...

    Je li moguće uvođenje doživotne kazne zatvora u BiH?

    19

    Nakon što je u Srbiji usvojen Tijanin zakon, koji predviđa kaznu doživotnog zatvora za najteža krivična djela, otvara se pitanje da li bi i Bosna i Hercegovina mogla krenuti u istom pravcu. Krivični zakon BiH za najteže oblike krivičnih djela predviđa kaznu zatvora do 45 godina. I dok je struka podijeljena o uvođenju doživotne kazne zatvora, u entitetu Republika Srpska se pojavila inicijativa da se slične odredbe uvedu u krivični zakon ovog entiteta.

    Teško ubistvo, silovanje, obljuba nad maloljetnicima, trudnicama i nemoćnim licima djela su za koja je novim izmjenama Krivičnog zakona Srbije predviđena doživotna kazna zatvora. U našoj zemlji svi su saglasni da je kaznena politika iznimno slaba. Je li to dovoljno da se krene u slične izmjene?

    – Mi ćemo u Ministarstvu pravde BiH svakako istražiti koji su pokazatelji vodili Republiku Srbiju da uvede ove kazne, te napraviti analize našega zakonodavstva koje bi pokazale kako bi se pooštravanje kazni za neka djela odrazilo na kaznenu politiku i kriminal u BiH – naveli su iz Ministarstva pravde BiH.

    Nešto konkretniji su u RS-u. Iz SNSD-a već su uputili inicijativu da se prepišu odredbe Tijaninog zakona. A ako je suditi prema dosadašnjim izjavama, to bi mogla podržati i opozicija u NSRS-u.

    – Ona je potrebna RS-u i BiH bez dileme i to će reći svako ko je racionalan. To jeste značajno pitanje i ja sam za, a i SDS će sigurno biti za – kaže predsjednik GO SDS-a Milan Miličević.

    Prema važećem zakonu naše zemlje, osuđenici za najteža krivična djela mogu dobiti kaznu od 21 do 45 godina zatvora. No, podijeljeno je mišljenje struke kada je riječ o uvođenju doživotne kazne zatvora. Neujednačena praksa, uzimanje olakšavajućih okolnosti za počinjena djela problem su bh. pravosuđa i u ovom momentu predstavljaju prioritet.

    – Sada imamo situaciju da je maksimum za genocid 20 godina, a maksimum za zločin protiv čovječnosti, koji je u neku mjeru blaže krivično djelo, iznosi 40 godina. Imamo nejasnoću po pitanju kazni koje se izriču za određena krivična djela. Zamislite situaciju da se neko želi da bude optužen za genocid, a ne za zaločin protiv čovječnosti kako bi dobio blažu kaznu – navodi Denis Džidić, urednik BIRN BiH.

    – Zadnja reforma pravosuđa u BiH rađena je u skladu s evropskim standardima, a koji se strogo pridržavaju evropske konvencije o ljudskim pravima, gdje ima vrlo jasan dio oko same kazne, izdržavanje kazne. Mislim da nema uopće potrebe to raditi i nemoguće je u ovom trenutku – smatra Dženana Karup-Druško, direktorica organizacije Tranzicijska pravda.

    Iz OSCE-a sličan odgovor. Poručuju, bilo kakve diskusije ili inicijative o uvođenju novih kazni za najteže zločine moraju biti sprovedene u skladu sa međunarodnim standardima. Podsjetimo, u Srbiji je donošenje zakona podržalo 160.000 građana, nakon svirepog ubistva 15-godišnje Tijane Jurić, čiji je ubica osuđen na 40 godina zatvora.

    visoko.co.ba/federalna.ba

    Komentari

    komentara

    Visoko.co.ba pratite na ANDROID i IOS aplikacijama, kao i na društvenim mrežama FACEBOOK i TWITTER.