Tek kada posljednje drvo bude posječeno, kada posljednja rijeka bude zatrovana i kada posljednja riba bude ulovljena, tada ćemo shvatiti da ne možemo jesti novac, kazivali su u davna vremena Indijanci, a sa ovom poslovicom i danas je saglasan Čapljinac Tihomir Tiho Sušac.
Naime, čovjek koji zagovara sve ono što je priroda iznjedrila, u čapljinskom selu Trebižat, na obalama istoimene rijeke, izgradio je jedinstveni ranč u Bosni i Hercegovini – indijansko-kaubojski “Gaucho ranch”.
“Sve sam izgradio svojim rukama, od drveća koje je donijela rijeka Trebižat, grana koje su otpale sa drveća u okolini, ali i sijekući stabla koja sam još kao dijete zasadio, te od kamena koji također nalazim u prirodi. Na ranču želim oživjeti duh Divljeg zapada. Sve je prikazano u nekom manjem izdanju, jer nisam imao novčanih sredstava da se priča širi, ali zadovoljan sam”, kazuje Tiho za Nezavisne novine.
Na pitanje zašto su baš Indijanci, Tiho pojašnjava da u životu neki ljudi prosto imaju viziju – šta žele da se dogodi, šta žele ostvariti.
“Viziju imam od ranog djetinjstva – možda će neko reći da pričam gluposti, ali to je jedina istina. Meni se zaista dogodila vizija kako danas treba izgledati sve ovo što sam izgradio. Kroz odrastanje čitao sam stripove o Komandantu Marku, Velikom Bleku, Kitu Teleru, Kapetanu Mikiju, Zagoru, pogledao sve vestern filmove koji su ikada snimljeni”, objašnjava Tiho kako se zapravo rodila ljubav prema načinu života naroda Divljeg zapada.
A na ranču koji se ugnijezdio na obalama mirne rijeke život teče baš kao u davna vremena – bez stresa, depresije i drugih bolesti modernog doba.
“Sve izgleda kao u vrijeme kada se živjelo po Božijim pravilima i u skladu s prirodom. Vratio sam se u to vrijeme”, navodi Tiho.
I zaista, “Gaucho ranch” odiše davnom prošlošću, svaki eksponat napravljen Tihinom rukom od isključivo prirodnih materijala protkan je duhom Divljeg zapada. Tradicionalni indijanski šator vigvam, hladno oružje tomahavk, koplje, luk i strijela, kaubojski šešir, vatreno oružje, koliba… sve se to može vidjeti u hercegovačkom selu Trebižat.
Zidove kolibe ukrašavaju fotografije Vajata Erpa, Doka Holideja, Bufalo Bila, Emilijana Zapate, Panča Vilje, Bika Koji Sjedi, Džeronima, Ludog Konja – pojedinaca čija su imena zlatnim slovima ostala upisana kao dio historije Divljeg zapada.
Visoko.co.ba/radiosarajevo.ba
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.