Još uvijek se čeka na obnovu Ali-pašinog turbeta kod Ferhadije u Banjoj Luci

Neformalna grupa građana iz Mostara i Stoca proteklih godina stalno je apelovala da se uz obnovljenu Ferhadiju u Banjoj Luci obnovi i pripadajuće turbe Ali-paše Rizvanbegovića. No, uprkos višegodišnjim naporima i inicijativama, još uvijek ništa konkretno nije urađeno na sanaciji ovog značajnog spomenika.

Ali-pašu Rizvanbegovića Stočevića historiografija poznaje kao upravitelja Stolačke kapetanije, ali i kao prvog i posljednjeg vezira Hercegovačkog pašaluka. Šira javnost ga zna po otvorenom protivljenju Husein-kapetanu Gradaščeviću i njegovom pokretu te otvorenom stavljanju na stranu sultana Mahmuda II. U Banjoj Luci kraj Ferhat-pašine džamije sagrađeno mu je i turbe, koje je uništeno neposredno po izbijanju minulog rata.

Na čelu neformalne grupe građana iz Mostara i Stoca, koja je u više navrata inicirala obnovu ovog turbeta, nalazi se Semir Pintul koji je u razgovoru za Klix.ba kazao kako postoje dokumenti koji svjedoče da se Ali-pašino turbe nalazilo kraj same Ferhadije.

“Nas Hercegovce boli činjenica da našem zemljaku Ali-paši Rizvanbegoviću, jednom od najvećih vojskovođa Hercegovine, nije obnovljeno turbe, kojem se u posljednjem ratu gubi skoro svaki trag. Kao pripadnik neformalne grupe građana, nažalost, nisam našao za shodno da se obratim bilo kojoj zvaničnoj instituciji, iako smatram kako bi nadležni trebali poduzeti konkretne poteze. On je u svoje vrijeme stao na stranu legalne i legitimne vlasti, tj. tadašnjeg sultana, što su neki vidjeli i kao izdaju”, istakao je Pintul.

Iako se u krugu većine historičara i dalje izbjegava govoriti o ulozi Ali-paše Rizvanbegovića, Faruk Taslidža smatra kako je nedopustivo da jedan historijski spomenik kao što je ovaj ne bude spašen od zaborava i sačuvan za naredne generacije.

“Ali-paša Rizvanbegović je pogubljen 1851. godine, a turbe je podignuto za vrijeme austrougarskog doba. Prema mojim saznanjima, ono je tu bilo sve do posljednjih ratnih sukoba. Čudno je to što je čitav kompleks Ferhadije obnovljen, a na turbetu se ništa nije uradilo. Da li je riječ o nedostatku sredstava ili nečemu trećem, ne znam. Zbog različitih stavova o liku i djelu Ali-paše trebalo bi provjeriti da li tu ima neke urote, da li su se tu umiješale ideologija ili politika. To bi trebalo pitati one koji su predvodili kompletan proces obnove”, kazao nam je historičar Taslidža.

Ovaj profesor na Univerzitetu “Džemal Bijedić” u Mostaru govori i to kako je Ali-paša Rizvanbegović bio poznat i kao jedan od najvećih hercegovačkih vakifa koji je radio na podizanju i obnovi brojnih sakralnih i profanih objekata. On je, shodno svojoj poziciji, bio jedan od preporoditelja Hercegovine i inicijator mnogih privrednih reformi i infrastrukturnih projekata.

“S historijskog aspekta, Ali-paša Rizvanbegović se označava kao jedna od najbitnijih ličnosti u osmanskoj i bh. historiji 19. stoljeća. Proces obnove njegovog turbeta bio bi jedan ljudski i civilizacijski čin. Kako rekoh, različito se pristupa i ocjenjivanju njegovog lika i djela i smatram da u tom grmu leži zec. Prema svemu sudeći, naša historiografija nije načisto s likom Ali-paše Rizvanbegovića. On je za vrijeme pokreta Husein-kapetana Gradaščevića bio lojalan sultanu, što se smatra jednim od ključnih razloga za neuspjeh pokreta za autonomiju Bosne. Ali-paša je zbog tih svojih poteza markiran kao neprijatelj, neko ko izdaje nacionalnu stvar, a u jednom momentu bio mu je ugrožen i život”, pojašnjava on.

Faruk Taslidža još jednom podvlači kako je nužno obnoviti Ali-pašino turbe kod Ferhadije bez obzira na to kakva je njegova historijska uloga bila. Ističe kako je na historičarima i historiografiji da to pitanje riješe naučnim skupovima koji bi mogli biti, prema njegovim riječima, čak i interdisciplinarni.