Promocija knjige “Historija – povijest Bosne i Hercegovine 1788 – 1878.” autora prof. dr. Galiba Šljive upriličena je u Gradskoj biblioteci Kakanj. Riječ je o najobimnijem štivu koje govori o najburnijem periodu naše domovine. Štiva su satkana na 7.800 stranica i u kutiji od 12 knjiga.
„Prije tri mjeseca započeli smo realizaciju projekta ‘Historija BiH’, stotinjak godina najburnije prošlosti naše domovine, vrlo zanimljive edicije u 12 knjiga istaknutog historičara prof. dr. Galiba Šljive. Edicija ulazu u štampu 5. januara iduće godine, a za Dan nezavisnosti bit će promocija u Sarajevu. U ovom momentu knjige se prodaju u pretplati po cijeni od 350 KM, a po izlasku bit će po cijeni od 440 KM. Za sada imamo jako dobru prodaju. Nakon Kaknja slijedi promocija po drugim sredinama i čaršijama“, kazao je Bajruzin Hajro Planjac, vlasnik Planjax group-a, koji je ujedno i izdavač edicije prof. dr. Galiba Šljive.
Knjige govore o stotinu godina osmanske vlasti u našoj zemlji i to gotovo iz dana u dan. Ova knjiga je životno djelo istaknutog autora, historičara prof. dr. Galiba Šljive, koji nam je rekao šta je sa ovih 12 knjiga htio postići:
“1971. godine sam napisao prvu knjigu. Htio sam da generacije imaju historiju svoje domovine i to za 100 godina. Moje kolege historičari rade jedan problem, a ja sam radio historiju Bosne u posljednjih 100 godina osmanske historije iz dana u dan, sa velikim brojem podataka o svemu što se dešavalo u tom periodu. To je jedan veoma težak posao, ali meni je bilo zadovoljstvo raditi to.”
Period o kojem je prof. dr. Galib Šljivo pisao u svojim knjigama, često se nazivao Bosanskim vilajetom, nikako Bosna i Hercegovina, a naslov knjiga nosi naziv Bosna i Hercegovina. Autor nam je razjasnio ovu dilemu.
„Uzeo sam naziv Bosna i Hercegovina, da bi ljudi znali da je o tome riječ, da sam napisao Bosanski vilajet, ili Bosanski ejalet, onda bi to nekako bilo strano, a kad napišem Bosna i Hercegovina, zna se koja je to administrativna jedinica, koja država“, kaže autor 12 obimnih monografija.
Obzirom da je prof. dr. Šljivo 1933. godište, i nije čest posjetilac promocijama, zanimalo nas je zašto je odlučio posjetiti Kakanj:
“U Kakanj sam došao iz sentimentalnog razloga. Dijete sam rudara koji je stradao u rudniku. Moj otac je bio prvi jamski kopač. Sve rudarske nesreće me uvijek podsjećaju na moju nesreću. Drugi razlog što sam došao je taj što je Kakanj pokazao interesovanje za ovu vrstu literature. Mnoge veće sredine ne pokazuju toliku zainteresovanost za historiju, a u Kaknju to nije slučaj.”
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.