Naslovnica Preporuka Kako je nasta...

Kako je nastao prvi vrtić, prije 179 godina

Djeca bi trebalo da se razvijaju slobodno, ali pod nadzorom – kao biljke u vrtu.

27

Tim konceptom je njemački pedagog Fridrih Frebel (Friedrich Fröbel) prije 179 godina unio revolucionarnu promjenu u rani odgoj djece.

Njemačka riječ za dječiji vrtić Kindergarten jedna je od rijetkih koje su ušle u engleski jezik. I u brojnim drugim jezicima, čak i kineskom, odgovarajuća riječ se sastoji od pojmova dijete i vrt. Razlog je to što je dječji vrtić njemački izum. I što je stotinu godina prije nemačkog privrednog čuda postao jedan od prvih njemačkih izvoznih hitova.

Usred industrijske revolucije, 1840. je pedagog Fridrih Vilhelm Avgust Frebel u tirinškom Blankenburgu osnovao „Opšti njemački dječji vrtić“ i time prvi vrtić na svijetu.

Već ranije su postojala mjesta za brigu o djeci. Ona su se zvala ustanove za čuvanje ili škole za čuvanje. U takvim ustanovama su roditelji ostavljali svoju djecu dok su radili u fabrikama.

Za stariju djecu je postojala već školska obveza. Za malu djecu su u najboljem slučaju postojale ustanove koje su ih čuvale od potpunog zapuštanja.

To Frebelu nije bilo dovoljno. Zastupao je mišljenje da bi djeca što prije trebalo da dobiju pristup obrazovanju. Pod tim – posebno za malu djecu – nije podrazumijevao stvarnu nastavu. Frebel je smatrao da djeca najbolje uče kroz svoje prirodno ponašanje: igru.

On je prepoznao ono što i danas uvijek naglašavamo u razvojnoj psihologiji – da su učenje i razvoj aktivan proces. A ne pasivan. Dakle, umjesto da se djeci neko znanje utuvljuje, on je htio da deci prepusti da otkrivaju svoj svet.

Kako bi maloj djeci prenio osnovne matematičko-fizičke zakonitosti, Frebel je razvio igračke u obliku geometrijskih figura, kao što su kocke, cilindri i kugle. Zadatak je vaspitača i odraslih da djecu pri tom prate jezički i emotivno. Tako djeca uče da artikulišu ono što su iskusila i razvijaju svoje društvene kompetencije.

Prvi dječji vrtić na svijetu Frebel je morao da zatvori već nakon dvije godine, zbog nedostatka novca. Ali, nije odustao nego je putovao okolo, držao predavanja i obrazovao profesionalne vaspitače. Na početku su to bili uglavnom muškarci, koji su vodili škole, kasnije, prije svega neudate žene, kojima je Frebel tada otvorio rijetku šansu za kvalifikovano zanimanje.

Ali, s krajem građansko-demokratske revolucije, 1848. godine, pruska država je zabranila previše progresivne koncepte. Vlastodršcima su bili draži poslušni podanici nego individue koje slobodno misle. U najvećoj njemačkoj državi prije ujedinjenja od 1851. nije više smjelo da bude dječjih vrtića. Činilo se da je Frebelova pedagoška reforma na svom kraju, tim prije što je njen tvorac samo godinu dana kasnije umro, u dobi od 70 godina.

Ali, dječji vrtić je krenuo u pobjednički pohod po svijetu. Zabrana dječjih vrtića u Pruskoj značila je zabranu rada vaspitačicama.

To su bile jako mudre, obrazovane žene koje su govorile i strane jezike. One su se razišle po zemljama u kojima je kapitalizam bio napredniji i potreba za dječjim vrtićima veća nego u Njemačkoj i tako su raširile taj koncept.

Frebelova druga supruga imala je dobre veze u Rusiji, gdje se za Frebelovo učenje navodno zanimao Lav Tolstoj. Druge su dječje vrtiće odnijele u Englesku, Francusku, Španiju i SAD, pa i u istočnu Aziju.

S konceptom je u svijet otišlo i ime Kindergarten. Razlog je svakako u tome što je Frebel vrlo pomno odabrao ime.

lolamagazin.com/visoko.co.ba

Komentari

komentara

Visoko.co.ba pratite na ANDROID i IOS aplikacijama, kao i na društvenim mrežama FACEBOOK i TWITTER.