Baš poput mnogih velikih otkrića, i infracrvene zrake otkrivene su potpuno slučajno. Njemački fizičar Wilhelm Roentgen 1895. godine otkrio je infracrvene zrake eksperimentirajući s elektronskim zrakama i cijevima za otpuštanje plina (modificirane Crookesove cijevi) i njemu u čast poznate su pod nazivom rendgenske zrake. Roentgen je primijetio da je flourescentni ekran u njegovom laboratoriju počeo svijetliti kada je uključio elektronsku zraku. Takva situacija sama po sebi nije neobična (fluorescentni materijal obično sjaji u reakciji na elektromagnetska zračenja), no Roentgenove cijevi bile su okružene teškim kartonom. Roentgen je smatrao da će karton biti dovoljan da blokira većinu radijacije.
Roentgen je nakon toga postavio različite objekte između cijevi i ekrana, no ekran je i dalje sjajio. Napokon, stavio je svoju ruku ispred cijevi i vidio siluetu svojih kostiju projiciranu na fluorescentni ekran. Gotovo odmah nakon otkrića infracrvenih zraka (koje je nazvao x-zrake jer su mu bile potpuno nepoznate) otkrio je i njihovu najkorisniju primjenu.
Roentgenovo nevjerojatno otkriće postalo je jedno od najvažnijih medicinskih postignuća u povijesti čovječanstva. Infracrvena tehnologija omogućuje doktorima da vide kroz ljudsko tkivo i pregledaju slomljene kosti, šupljine i progutane objekte s nevjerojatnom lakoćom. Modificirana infracrvena tehnologija može pregedati mekše tkivo poput pluća, krvnih žila i probavnih organa.
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.