BiHKineske investicije u Bosni i Hercegovini: Milijarde maraka samo u energetiku

Kineske investicije u Bosni i Hercegovini: Milijarde maraka samo u energetiku

Bosanskohercegovački stručnjaci su izračunali da bi se u bloku 7 te 2018. godine trebalo proizvoditi 23 posto domaće električne energije. Njegova planirana snaga trebala bi iznositi 450 megavata, a planirano je da zamijeni postojeće blokove 3 i 4

Kineska nacionalna kompanija Dongfang Electric još jednom je iskazala spremnost da na temeljima postojeće termoelektrane u Gacku izgradi novu snagu 350 megavata. Kinezi su svoju ponudu prezentovali u maju 2015. godine, a odluka da je podebljaju ovih dana jasno pokazuje njihovu nestrpljivost kada je u pitanju realizacija još jedne investicije u energetski sektor Bosne i Hercegovine.

Vrijednost projekta iznosi oko 1.5 milijardi maraka, a uključuje i modernizaciju rudarskog basena iz kojeg se crpi ugalj neophodan za funkcionisanje objekta.

Ulaz u Evropu

Izgradnja nove termoelektrane u ovom hercegovačkom gradiću nije prvi posao kineskih nacionalnih kompanija u Bosne i Hercegovine, nego samo potvrđuje postojanje dugogodišnjeg trenda. Prošle godine je druga kineska nacionalna kompanija EFT u Stanarima kod Doboja realizirala projekat izgradnje termoelektrane i modernizacije rudnika uglja. Ukupna vrijednost radova iznosila je skoro 1.2 milijardi maraka, a EFT je novac dobio od državne banke Kine.

Da se Kinezi nisu skoncentrisali samo na manji bosanskohercegovački entitet, te da ne pregovaraju i postižu dogovore sa Miloradom Dodikom i Željkom Cvijanović, predsjednikom i premijerkom tog entiteta, pokazuje i sporazum sklopljen sa Vladom FBiH o izgradnji termoelektrane u Banovićima. Energetski objekat koji će banovićkim rudarima osigurati siguran posao u narednim desetljećima koštat će blizu milijardu maraka, a investitor, ujedno i izvođač radova, je Shanghai Electric Group Company Limited.

Termoelektranu u Zenici, čiji će parovod služiti i za grijanje grada, uskoro bi trebala graditi kompanija SEPCOIII. Riječ je o termoelektrani snage 350 megavata, a rok za izgradnju, po principu ključ u ruke, je 29 mjeseci. SEPCOIII se obavezao da će u narednih 15 godina sudjelovati u upravljanju termoelektranom, te da će po potrebi vršiti remont postrojenja. Interesantno je da ova kineska kompanija kroz Zenicu otvara vrata Evrope, s obzirom da im je ovo prvi posao na evropskom tlu, te da ga provode uz nadzor kompanija iz Njemačke.

Definitivno najveći posao Kinezi bi mogli dobiti u Tuzli, na izgradnji bloka 7 postojeće termoelektrane. Favorit je kompanija Gezuba, jedna od najuspješnijih u energetskim sektorima širom svijeta. Uskoro se očekuje i okončanje ovog tendera, a ukoliko Kinezi prođu na njemu mogli bi postati vlasnici 50 posto bloka 7, koji će od 2018. godine u tuzlanskoj Termoelektrani biti jedini u funkciji. Bosanskohercegovački stručnjaci su izračunali da bi se u bloku 7 te 2018. godine trebalo proizvoditi 23 posto domaće električne energije. Njegova planirana snaga trebala bi iznositi 450 megavata, a planirano je da zamijeni postojeće blokove 3 i 4.

Interesantno je da su Kinezi pokazali neuobičajnu upornost za ovaj posao, a na ruku im je išlo i odustajanje dvije najveće japanske kompanije od ovog projekta. Ekonomski stručnjak koji je nekoliko godina obnašao dužnost amabasadora BiH u Kini Amel Kovačević tvrdi da bi Kinezi bili favoriti za uzimanje ovog posla i da su njihovi susjedi ostali zainteresovani.

– Mi smo bili u svojevrsnoj ekonomskoj ofanzivi prema kineskim kompanijama u vrijeme kada sam bio na čelu ambasade u Kini. Kao primjer možemo uzeti Tuzlu, odnosno izgradnju bloka 7 termoelektrane u tom gradu. Kada je u BiH pokrenuta priča o tome mi smo poslali pismo namjere na 3.000 adresa u Kini. Od ministara preko velikih nacionalnih komapnija do komunističke partije. Vidite da je urodilo plodom, jer se čak sedam kineskih nacionalnih kompanija iz oblasti energetike javilo na tender za izgradnju ovog bloka – pojašnjava diplomata Kovačević, dodajući da je za razumijevanje ekonomske ofanzive Kine na području Balkana i Bosne i Hercegovine potrebno spoznati filozofiju njihovog izvoza i ulaganja.

– Kinezi jednostavno kažu: ako imaš kupca negdje, primakni se tom kupcu. Ili, ako imaš resurse koje možeš kupiti onda ih kupi. No, ne treba se zavaravati. Za BiH ne vrijedi ni jedno, ni drugo. Nismo mi neko bitno tržište, niti imamo neke pretjerane prirodne resurse. Oni investiraju u BiH jer će imati dugoročnu korist od toga, a pri tome će zaposliti svoju radnu snagu, kako u BiH, tako i u Kini – ističe bivši ambasador BiH u Kini.

Cijena struje

U pojašnjenju zainteresovanosti za energetski sektor Bosne i Hercegovine, a na osnovu filozofije kineskog izvoza koju je pomenuo Kovačević, vrijedi zaključiti da Kinezi današnjim ulaganjem prave planove za budućnost. A onda se javlja laičko pitanje: da li će nam Kinezi diktirati cijenu električne energije ukoliko samo njihove termoelektrane budu u funkciji?

-Naravno da se o tome ne može pričati. Kinezi nikada ne rade mimo vlasti države u koju su došli. A, šta i ako budu diktirali. Postoje evropska pravila i slobodno tržište, a oni moraju poštovati sve to – zaključuje bivši ambasador BiH u Kini Amel Kovačević.

Jugoslavija nam nedostaje

Kompanije iz Bosne i Hercegovine rijetko plasiraju svoje proizvode i dobijaju poslove u Kini. Tek ponekad i to u sklopu velikih evropskih grupacija. Razlog je nedostatak naše ekonomske politike.

Ipak, nije uvijek tako bilo.

– U vrijeme bivše Jugoslavije kompanije iz BiH su imale poslove u Kini. Danas, nažalost, nemamo. Srbija, recimo, ima, jer svjesno koristi svaku nabačenu loptu, te na dobrom imidžu bivše Jugoslavije grabi poslove za sebe. Mi smo mnoge nabačene lopte propustili – tvrdi diplomata Kovačević.

Koliko Kinezi investiraju u region?

Prema informacijama web portala China Global Investment Tracker, koji objavljuje informacije o kineskim investicijama u svim zemljama svijeta, region Balkana dobija tek mali dio novca iz ove azijske zemlje.

Najvrijednije investicije je dobila Srbija, a bez kineskih investicija za sada je ostala Hrvatska.


Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.

Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.

NAJNOVIJE