Naslovnica BiH Ko može usvoj...

    Ko može usvojiti dijete?

    19

    U Bosni i Hercegovini više od dvije hiljade djece živi bez roditeljskog staranja, a gotovo polovina njih odrasta u određenim ustanovama. Put do novog doma i zamjenske porodice koče komplikovane i dugotrajne procedure, a prema mišljenju nekih – i diskriminatorni dijelovi zakona koji određuju ko može biti roditelj.

    Samo u Kantonu Sarajevo u prošloj godini registrovano je 270 djece bez roditeljskog staranja – od toga ih trenutno 98 boravi u Dječijem domu Bjelave.

    Ovim mališanima Bjelave su trenutno jedini dom. Na godišnjem nivou, tek četvero do petero njih roditeljsku ljubav dobije na drugoj adresi. Put od doma do usvojenja trnovit je, i za djecu i za potencijalne roditelje. Nakon svih procedura slijedi period adaptacije koji je, ako se pokaže uspješnim, konačan pečat.

    “Mi nismo imali u posljednje desetljeće slučaj da je dijete iz usvojenja vraćeno u ustanovu i jedan od elementarnih razloga je ta ozbiljnost samog procesa”, objašnjava Saudin Đurđević, stručni savjetnik u Domu za djecu bez roditeljskog staranje

    Ipak do konačnog usvojenja, stepenica je mnogo. Prva adresa je Centar za socijalni rad, gdje potencijalni roditelji podnose zahtjev u skadu s odredbama porodičnog zakona, koji nije jedinstven na nivou BiH. Nakon što Centar utvrdi da roditelji ispunjavaju zakonske uslove te da je dijete moguće usvojiti, jer nema biološke roditelje, slijedi period adaptacije, a zatim i usvojenje. Ono može biti potpuno i nepotpuno. Potpuno se može usvojiti dijete do 10, a nepotpuno do 18 godina. Takođe, potpuno usvojenje je neraskidivo.

    “Porodični zakon kaže da potpuno usvojiti može usvojiti dijete bračni par, da, izuzetno, nepotpuno dijete može usvojiti vanbračni par, odnosno osobe koje žive u vanbračnoj zajednici najmanje 5 godina i da potpuno može usvojiti bračni partner roditelja djeteta ukoliko podnese zahtijev i izrazi želju”, navodi Mirsada Poturković, socijalna radnica u Centru za socijalni rad KS-a.

    Porodični zakoni entiteta i Distrikta Brčko i samcima daje priliku za usvojenjem. Međutim, sva tri zakona prednost daju bračnim partnerima. Struka u tome ne vidi diskriminaciju, jer je, ipak, primarna dobrobit djeteta i odrastanje u potpunoj porodici.

    “Iako je moguće i da pojedinac nepotpuno usvoji dijete u našim pravima, oni će teško doći na red, iz prostog razloga što je mnogo onih koji se nalaze u braku i koji bi željeli da budu usvojitelji. Kada već dijete nema roditelje ili nema odgovarajuće roditeljsko staranje, onda je država ta koja bi trebala da mu omogući maksimum onih socijalnih i porodičnih uslova koje ona može u tome trenutku da obezbijedi”, ističe doc. dr. Dimitrije Ćeranić, profesor porodičnog prava.

    Iako u BiH više od dvije hiljade djece čeka na novi dom, mnogo manji broj usvojenih u Centru za socijalni rad pravdaju mnogobrojnim zahtjevima. Kažu, više je onih koji žele dijete, nego što je djece koju je moguće usvojiti. S druge strane, slika dječijeg smijeha koji smo zabilježili u Bjelavama ukazuje suprotno.

    visoko.co.ba/federalna.ba

    Komentari

    komentara

    Visoko.co.ba pratite na ANDROID i IOS aplikacijama, kao i na društvenim mrežama FACEBOOK i TWITTER.