Centralna izborna komisija ovjerila je liste kandidata iz ZDK-a za Dom naroda Parlamenta Federacije BiH pa sada više nema prepreka za sazivanje nastavka konstituirajuće sjednice Skupštine ZDK, sa samo tom jednom tačkom dnevnog reda, čime bi bio otkočen i proces izbora mandatara i nove Vlade ZDK.
Liste iz Skupštine ZDK su predložili: Ramo Isak (A-SDA), Edin Arnaut (DF), Meldina Ugarak (SBB), Jasmin Duvnjak i Ćazim Huskić (SDA), Amer Ahmić (Nezavisni blok) i Jasminko Kapić (SDP), koji će se boriti za tri mjesta namijenjena za Klub Bošnjaka.
Za jedno mjesto za Klub Hrvata borit će se Vlasta Kalas (DF), Ivo Tadić (HDZ) i Vedran Kaser (SDP), a jedini zastupnik i kandidat za Klub Srba bit će Mladen Simić (SDP). Skupština ZDK nema zstupnika iz reda ostalih pa ta pozicija neće biti ni popunjena iz tog kantona.
A zašto se svi bore za Dom naroda i zašto je to važna funkcija?
Funkcija u Domu naroda znači mnogo kako za političku partiju koja uspije izboriti delegate iz svojih redova u ovaj dom, tako i za samog delegata. Ovaj dom Parlamenta Federacije ili kako ga mnogi zovu „Gornji dom“ ili „Politički dom“ najvišeg organa vlasti u Federaciji odlučujući je kako za formiranje vlasti na federalnom, tako i za formiranje vlasti na državnom nivou.
Dom naroda P FBiH potvrđuje Vladu Federacije, imenuje (bira) delegate Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, a koja opet potvrđuje Vijeće ministara BiH. Dakle, upravo Dom naroda P FBiH ključna je karika u cijelom sistemu vlasti. Sudbina mnogih zakona ostala je zapečaćena upravo u ovom domu entitetske zakonodavne vlasti. Zovu ga i „Politički dom“ jer je malobrojniji od Predstavničkog doma gdje sjede predstavnici naroda izabrani na direktnim (neposrednim izborima), dok delegati Doma naroda moraju prvo proći neposredne izbore i biti izabrani u kantonalne skupštine, a zatim i sistem posrednih izbora gdje političke partije predlažu delegate iz reda svojih zastupnika u kantonalnim skupštinama, zatim ih kantonalne skupštine biraju i šalju u Dom naroda kao predstavnike tog kantona u Federaciji.
To su uvijek ljudi od povjerenja i ljudi bliski rukovodstvima partija, preko kojih političke partije osiguravaju ostvarenje svojih krajnjih ciljeva u smislu donošenja važnih odluka i zakona u Federaciji. Pojedinac dakako može uticati na smjer donošenja odluka i zakona u ovom Domu gdje iznosi svoje mišljenje i glasa u Klubu naroda, a zatim i u samom Domu naroda. Klubovi u principu već prije sjednice parlamenta određuju sudbinu takvih odluka. Najvažnije funkcije u F BiH, odluke i zakoni određuju se i donose upravo u Domu naroda jer ukoliko neki zakon, odluka ili imenovanje na neku funkciju ne bude prihvaćena i potvrđena u Domu naroda, ona se vraća u Predstavnički dom i u svoju početnu poziciju i zato ovaj dom predstavlja vrlo bitnu kariku u našem političkom sistemu iz čega proizilazi i velika želja i cilj političkih partija da obezbjede svoja mjesta u Domu naroda P FBiH.
Ne možemo ipak da ne spomenemo ovdje i finansijsku stranu, jer po Zakonu o finansiranju političkih partija, klubovi zastupnika i delegati obezbjeđuju priliv velikih svota novca političkim partijama za finasiranje, gdje se sredstva obezbjeđuju direktno iz budžeta Federacije BiH. Možemo reći da to u jednom mandatnom periodu znači milionska sredstva.
Prema podacima Centra civilnih inicijativa, mjesečna primanja profesionalno angažovanih poslanika i delegata pored plate koja se kreće u rasponu od 2.500 KM do 3.500 KM (zavisno od koeficijenta i minulog rada), ulaze topli obrok, naknada za odvojeni život koja u prosjeku iznosi 500 KM, te naknada za smještaj u iznosu od 150 KM mjesečno. Uz navedeno poslanici i delegati imaju pravo na naknadu putnih troškova, kao i na vikend posjete porodici 4 puta mjesečno.
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.
