Koliko mladih u našoj zemlji koristi demokratsko pravo da glasa?

U susret lokalnim izborima u oktobru, istražili smo koliko mladih ljudi glasa, koji utjecaj imaju na konačni ishod, te jesu li dovoljno edukovani i angažirani u demokratskim procesima.

videoprilog Andija Mioča (Dnevnik 2)

Struka kaže da mediji i predavači na visokoškolskim ustanovama snose veliku odgovornost i moraju pridonijeti animiranju mladih ljudi. No, kako ističu, to nije dovoljno.

Prof. dr. Jusuf Žiga, Fakultet političkih nauka Sarajevo. poručuje mladima da budu društveno angažirane osobe: «Neka izbiju iz glave da će se ikad iko smilovati i boriti se za njihova prava, njihove interese i ciljeve».

Koalicija Pod lupom je početkom godine provela edukaciju približno 13 hiljada učenika završnih razreda srednje škole i brucoša, koji ove godine stječu pravo izlaska na izbore. Kako kažu, najveći problem predstavlja nedovoljna informiranost.

Kako navodi Jovana Kljajić, koordinatorica za odnose s javnošću Koalicije Pod lupom, interesuju ih konkretni podaci i informacije, šta je potrebno da bi mogli i oni jednog dana da se kandiduju, koje su uloge ljudi koje izaberu, kakva su njihova prava.

Iz Instituta za razvoj mladih poručuju kako uvriježeno mišljenje da mladi ne glasaju nije tačno – prema podacima CIK-a, mladi, koji prema posljednjem popisu čine više od 20% biračkog tijela, imaju izlaznost na izborima višu od 50%.

«Kad bi mladi ljudi zaista se potpuno posvetili i dali sve od sebe, tih 700 hiljada ljudi bila bi sila koja se ne može zaustaviti», tvrdi MirelaAjanović, projekt koordinatorica Instituta KULT

FTV-ova anketa pokazuje da će mladi ljude glasati na predstojećim izborima.

Iako izlaznost mladih predstavlja važno pitanje, postavlja se i ono bitnije, koliko političke opcije nude mladima danas?