Komedije istoka Europe ‘Balkanski špijun’ i drugi filmovi iz vremena kad se u kinima sumoran život mogao izvrgnuti ruglu

352

U programu su neki već kultni naslovi čiji su citati postali dio opće kulture ovdašnjih prostora, poput ‘Balkanskog špijuna’.

MARKETING

Nakon prošlogodišnjeg programa ponajboljih horor filmova nastalih u zemljama nekadašnjeg Istočnog bloka, Zagreb Film Festival (ZFF) u svom se ovogodišnjem izdanju, koje se održava od 12. do 20. studenog, ponovno bavi tim dijelom svijeta, no ovaj put kroz komedije nastale ‘iza željezne zavjese’.

Potragu za filmovima koji će se prikazati u popratnom festivalskom programu “Komedije istoka Europe” ponovno je napravio povjesničar filma Daniel Rafaelić.”Dok se obruč terora iza željezne zavjese sve više stiskao i oko ljudske privatnosti, kinematografi su često bili mjesto gdje se moglo sumoran život izvrgnuti ruglu”, ustvrdio je Rafaelić.

“Smijanje sebi i drugima, u divno i danas zaboravljeno doba političke korektnosti, rezultiralo je nekim od najboljih, ujedno i univerzalnih filmskih komedija koje su odavno nadrasle žanrovske okvire, a komedije koje ismijavaju vladavinu Staljina,Tita i drugih ‘simpatičnih’ vlastodržaca itekako su vrijedne pažnje današnje festivalske publike”, dodao je, najavljujući program.

Dio opće kulture

U programu su neki već kultni naslovi čiji su citati postali dio opće kulture ovdašnjih prostora, poput “Balkanskog špijuna” Dušana Kovačevića, ali i manje poznati filmovi iz bliže i dalje povijesti.

“Balkanski špijun” iz 1984. godine, najrecentniji i najpoznatiji film u programu, komična je obrada teme potrage za ‘nevidljivim neprijateljima’ na čelu s paranoidnim Ilijom Čvorovićem (glumi ga Danilo Bata Stojković) i njegovom bratu koji su umislili da je njihov podstanar zapravo terorist koji želi rušiti državu.

Prikazat će se i “Ciguli Miguli”, nastao 1952. u režiji Branka Marjanovića i prema scenariju Jože Horvata, koju je uglazbio Ivo Tijardović.

Ta je priča o revnom komunističkom funkcionaru koji vođen ideologijom nastoji reformirati kulturni život u jednom gradiću trebala postati prva filmska satira u poslijeratnoj jugoslavenskoj kinematografiji. Kako je politički vrh doživio film kao napad na komunističku vlast, zabranio ga je, pa je prvi put prikazan na televiziji tek krajem osamdesetih.

Parodija holivudskih vesterna

I dok su hrvatski i srpski filmaši hrabro ismijavali vlastite političke situacije, njihovi su čehoslovački kolege suptilnu kritiku sovjetskog režima vješto upakirali u satiru američkog kulturnog imperijalizma, napominju sa ZFF-a.

Čehoslovačku kinematografiju tako će predstaviti parodija holivudskih vesterna “Limunada Joe” Oldricha Lipskog iz 1964., u čijem je fokusu revolveraš sklon zdravom životu, koji stiže u grad Stetson City i nastoji preobratiti tamošnje kauboje s viskija na Kola-loku, bezalkoholno piće na bazi limuna.

Najstariji film iz programa je “Pastir Kostja” Grigorija Aleksandrova iz 1934. godine, sovjetski odgovor na tada sve popularniji holivudski filmski žanr mjuzikla i prvi film te vrste u povijesti sovjetske kinematografije.

Pastir kostja (1934.) – naslovna muzička tema koja je kod nas poznatija kao ‘Hvala ti srce’ (‘Ja ljubim’) iz Golikovog filma ‘Tko pjeva zlo ne misli’

Ruski evergrini

Kostja je skromni pastir kojeg greškom kao glazbenika pozivaju na zabavu jedne bogatašice, a radnja prikazuje njegove napore da nakon tog događaja započne karijeru jazz muzičara. Film je doživio izuzetan uspjeh, a mnoge od pjesama iz filma postale su ruski evergrini.

Najpoznatija je naslovna melodija, čiju je hrvatsku verziju “Hvala ti srce” (Ja ljubim) u Hrvatskoj proslavio film “Tko pjeva zlo ne misli”.

ZFF se ove godine održava četrnaestu godinu, na nekoliko zagrebačkih lokacija, a većinu filmskog programa ugostit će, kao i dosad, kina Europa i Tuškanac.

Komentari

komentara