Krivotvorene diplome u institucijama stoje na putu razvoja BiH

Zloupotreba i krivotvorenje diploma od srednjeg do visokog obrazovanja problem je koji u Bosni i Hercegovini traje godinama. On je u žižu javnosti dospio tek nedavno. Iako su sve institucije najavljivale proces revizije diploma, on je na državnom nivou zaustavljen, na federalnom nekih aktivnosti ima, ali izostaje ključni odgovor: kako smo se kao društvo doveli u situaciju da fakultetsku diplomu možemo kupiti gotovo na kiosku i kada nam je obrazovni sistem tako devalvirao?

U kreiranju društva u kojem se znanje kupuje i obezvređuje učestvuju svi podjednako, oni koji pružaju kriminalne usluge, ali svakako i oni koji su spremni odvojiti novac za stjecanje određenog zvanja. U poremećenom sistemu vrijednosti ljudi ne biraju sredstva na putu do lake afirmacije.

Problem nastaje onda kada takvi završe na značajnim i društveno odgovornim funkcijama.

– Pali su kriteriji. Izgubila se svaka kontrola i od strane izvršne vlasti, možete donijeti diplomu bilo odakle, ona se ne provjerava na odgovarajući način da se ustanovi je li izdata valjano ili nije – ističe Enver Halilović, direktor Agencije za visoko obrazovanje BiH.

Veoma je teško utvrditi da li je neka diploma kupljena, posebno što ustanove koje ih izdaju vode računa o tome da predstave trajanje školovanja onako kako to nalaže zakonski okvir. Država veoma malo kontrolira privatne centre za obrazovanje, zbog toga su ovakvi slučajevi tu i brojniji. Međutim, jaka kontrola i složenost sistema obrazovanja na državnim univerzitetima ovu praksu gotovo onemogućava, tvrdi rektor Univerziteta u Sarajevu Rifat Škrijelj.

– Godišnje izdamo između pet i šest hiljada diploma na Univerzitetu u Sarajevu. Dok ih potpišem, treba mi mjesec i po, a procedura izdavanja te diplome podrazumijeva potpuni listing u ISS sistemu tog kandidata od personalnih podataka koji se kontrolišu, ocjena koje su ostvarene i ispita koji su položeni – objašnjava Škrijelj.

Izostanak strateškog promišljanja, koje je nužno u ovakvim okolnostima, dovodi i do pada kvaliteta obrazovanja i ostavit će dugoročne posljednice koje neće moći biti sanirane.

– Veoma je bitno da oni koji čine državni aparat, koji rade u javnim školama, bolnicama imaju diplome kakve su neophodne za bolju budućnost ovog društva – poručuje Muharem Avdispahić, profesor na Odsjeku za matematiku PMF-a Sarajevo.

Pitanje koje se nameće i na koje odgovora nema je kako da diplome nisu provjeravane prilikom zapošljavanja? Tako ne bismo ni bili u situaciji da se ikakva revizija mora vršiti. Ipak, pokrenute su određene aktivnosti na provjeri diploma.

Na državnom nivou proces je zaustavljen prije nego što je počeo i to zbog, kako navode iz Sekretarijata Parlamentarne skupštine BiH, odluke IDEEA-e da se time narušava pravna sigurnost. Do zaključivanja ovog priloga iz IDEEA-e nismo dobili odgovor da je li ovo tačno.

S druge strane, na federalnom nivou, Ministarstvo obrazovanja započelo je proces revizije u martu prošle godine. Zaustavljen je u novembru – zbog nedostatka sredstava, jer su pojedine visokoškolske ustanove tražile naknadu za proces provjere vjerodostojnosti diploma. Proces će, kažu, biti nastavljen u ovoj godini. Provjere su pokazale da ovaj proces ne smije stati.

– Dvadeset nevjerodostojnih diploma je proonađeno u BH pošti, 16 u Službi za zajedničke poslove Federacije BiH, po 10 diploma u Željeznicama Federacije i Lutrije BiH – navodi Alden Kajtaz, sekretar Ministarstva obrazovanja FBiH.

Kako ističe struka, visoko obrazovanje izgubilo je status onda kada smo došli u situaciju da univerzitete mogu osnivati i oni koji ne ispunjavaju osnovne uvjete za visokoškolski rad. Dodatno je pogodovala i rascjepkanost nadležnosti obrazovnog sistema i sprega između entitetskih i kantolanih nivoa.

Visoko.co.ba/federalna.ba