BiHPolitikaKriza u najavi: Ustavni sud i OHR na ispitu

Kriza u najavi: Ustavni sud i OHR na ispitu

To je ujedno ponovljeno i decidirano mišljenje OHR-a odnosno odgovor Ustavnom sudu BiH u svojstvu „prijatelja suda“, a u vezi sa apelacijom Borjane Krišto koja nastavljajući se na apelaciju zastupnika iz Hrvatskog sabora Bože Ljubića, ističe nemogući politički zahtjev zvaničnog Zagreba sa ciljem destabilizacije Bosne i Hercegovine, i sa ciljem radikalne izmjene pravno – političkog karakatera Federacije.

Emisari zvaničnog Zagreba, poglavito Pantovčaka koji ne preza od miješanja u unutarnja pitanja Bosne i Hercegovine, iako na to nemaju nikakvo moralno pravo (obzirom na releventne presude međunarodnih sudova) niti političko pravo jer po Dejtonskom sporazumu nisu nikakav garant mira, nego strana koja se obavezala na to da neće učiniti ništa kako bi mir bio ugrožen, traže naime da se zabrani izbor svih konstititutivnih naroda iz svih kantona Federacije BiH u Dom naroda FBiH, što je i u suprotnosti sa Ustavom i u suprotnosti sa pravno – političkim karakterom Federacije, koji je definiran potpisivanjem Vašingotnskog i Dejtonskog sporazuma.

S tim u vezi u Bosni i Hercegovini su na ispitu i domaće i međunarodne institucije, u prvom redu Ustavni sud Bosne i Hercegovine i Ured visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini (OHR).

OHR u svome ponovljenom mišljenju, ponovljenom obzirom na činjenicu da je isto dao i po apelaciji Bože Ljubića – mišljenju koje Ustavni sud nije uvažio, kao ni releventno mišljenje Venecijanske komisije – znakovito ističe da osporavana odbredba nije u suprotnosti sa interesom nekog od konstitutivnih naroda, čak nasuprot tome

– Ova odredba omogućava konstitutivnim narodima koji su manjina u određenom kantonu da imaju “vitalni nacionalni interes” zaštićen u tom kantonu, čak i ako je samo jedan od njihovih zastupnika izabran u skupštini. Odluka da takav delegat nema pravo da zastupa konstitutivni narod kojem pripada u Domu naroda Federacije utjecala bi na njegovu sposobnost da zaštiti nacionalni interes onih konstitutivnih naroda na kantonalnom nivou“, zaključuje OHR.

Stav OHR-a se, dakle, u mnogome razlikuje od stava HDZ-a BiH koji, koristeći se popisom iz 2013. godine, nastoji da izmijeni način izbora delegata u Dom naroda FBiH, tako što bi u pojedinim kantonima sa, recimo, bošnjačkom većinom, predstavnicima hrvatskog naroda bilo oduzeto pravo da iz kantonalnih skupština budu delegirani u Dom naroda. Isto je i sa kantonima sa hrvatskom većinom iz kojih uvažavajući HDZ-ov zahtjev ne bi mogli biti delegirani delegati iz reda bošnjačkog naroda. OHR smatra da je nužno da se i ubuduće koristi popis iz 1991. godine sve dok se u potpunosti ne implementira Aneks 7 Dejtonskog sporazuma.

Bitno je napomenuti i to da kada iz HDZ-a plediraju na primjenu popisa iz 2013.godine, navodeći kao argument da u samom Ustavu i Izbornom zakonu stoji odredba da se pri raspodjeli mandata u Domu naroda primjenjuje posljednji popis, činjenicu da je upravo po postojećem Izbornom zakonu (koji nije u cijelosti suspendiran) pa i Ustavu, posljednji popis onaj iz 1991.godine, obzirom na to da je u trenutku donošenja posljednjih izmjena Izbornog zakona (2002) koji je i danas zajedno sa Ustavnom na snazi, posljednji popis po kojemu se raspodjela određuje bio onaj iz 1991.godine. Otuda jednim dijelom i ovakvo mišljenje OHR-a nezavisno od same implementacije Aneksa 7.

Potpredsjednik SDP-a Zukan Helez komentarišući za Vijesti.ba ovakvo mišljenje OHR-a, kazao je da se pokazalo  kako je SDP bio upravu i da se to može regulisati na nivou Federacije BiH.

“Poznato je da smo mi predložili izmjene Zakona o izbornim jedinicama i izboru delagata u Dom naroda i to se može na taj način riješiti”, rekao  je Helez.

On smatra da ono što nudi HDZ, još jedanput se pokazalo da je suprotno Ustavu Federacije jer u Ustavu se kaže da se primjenjuje popis iz 1991.godine, sve do momenta dok se ne proglasi implementiranim Anex VII Dejtonskog mirovnog sporazuma.

“Pošto to nije implementirano još uvijek u Ustavu stoji popis iz 1991. i to ne može niko oboriti. Ako bismo to radili onda bi morali ići na promjenu Ustava. Potvrdilo se da put i pravac kojim je krenuo SDP je ispravan, i da se to sve više uviđa. I Venecijska komisija, OHR, i drugi međunarodni zvaničnici su shvatili da se na tome treba zadržati i tu tražiti rješenje a nikako da se mijenja karakter Federacije jer je to u ovom momentu jako opasno”, rekao je Helez.

Zastupnica DF-a u PS BiH Hanka Vajzović kazala je za Vijesti.ba da Ustavni sud igronirše meritorna mišljenja koja sam traži.

“Ne znamo šta će odlučiti Ustavni sud, to se u pravilu ne zna dok ne bude, što ne znači da neko nema i informacije unaprijed. Zato nakon nekih odluka Suda ostajemo “zatečeni” i zbunjeni, uz ono tradicionalno: ne komentarisati već ispoštovati. Naravno, tako svi govore, a niti se to uvijek poštuje i provodi, niti se više može na neke pojave ćutati. Jer, šta to znači da Sud traži nečije meritorno mišljenje (OHR-a, Venecijanske komisije), dobije ga i onda to jednostavno odignoriše, pa onda, kao, opet traži koliko da se “pokrije””, rekla je Vajzović.

Vrijeme je, smatra zastupnica DF-a uprijeti prstom i na Ustavni sud, jer ako ga već ne možemo (kao i toliko drugih institucija, pravosuđe, sigurnosni sustav i sl.) depolitizirati, za početak bi bilo korisno makar kazati “car je go”.

Profesor Ustavnog prava Zlatan Begić smatra da Ustavni sud BiH umjesto što otklanja postojeću, zapravo uvodi novu diskriminaciju i da je tu agoniju OHR obavezan prekinuti.

Begić smatra da trenutno imamo stanje potpunog pravnog haosa, i Ustavni sud Bosne i Hercegovine koji ne uvažava praksu Evropskog suda za ljudska prava, te da je to najvažnija činjenica.

“Ured visokog predstavnika je morao osigurati implementaciju odluka Evropskog suda za ljudska prava . Imamo političke institucije koje su pravno, a ne samo politički odgovorne da provedu odluke Evropskog suda za ljudska prava. Međutim, provođenje tih odluka nije tema, na to se niko ne osvrće i sve se fokusira na ovu posljednju odluku Ustavnog suda BiH koja je principijelno u totalnoj koliziji sa praksom Evropskog suda za ljudska prava”, rekao je Begić za Vijesti.ba.

Mišljenja je da se samo u takvim okolnostima može dešavati da Ustavni sud države koja je u procesu evropskih integracija, potpuno ignoriše praksu Evropskog suda za ljudska prava, da donosi presude koje su suštinski u suprotnosti sa tom praksom, i onda imate stanje pravnog haosa.

Pravna obaveza viskog predstavnika je da reaguje svaki put kada je taj sporazum prekšen, a prekršen je u onom trenutku kad se ne provede i presuda Evropskog suda za ljudska prava. Ta obaveza je sadržana u Anexu 10 Dejtonskog sporazuma, i nije nastala sa donošenjem bonskih ovlasti”, naglasio je Begić.

Begić smatra da sada postoji realna prijatnja rušenjem ustavnog poretka upravo preko institucija države kao što su Ustavni sud i Centralna izborna komisija.

“To je sasvim očigledno. Pitanje je da li će posljednja linija odbrane dejtonskog institucionalnog okvira i države Bosne i Hercegovine, a to je OHR, postupiti u skladu sa svojim obavezama i prekinuti ovu agoniju” zaključio je Begić.

vijesti.ba/visoko.ba


Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.

Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.

NAJNOVIJE